Liječenje proljetnih alergija kod pasa – Sve što trebaš znati o tome!

“Priroda nije mjesto koje posjećujemo. Ona je dom.” – riječi su Gary Snydera. Dolaskom proljeća, naš se dom ispunjava bojama i mirisima. Međutim, za mnoge pse i njihove vlasnike to znači početak problema – kihanje, svrbež, crvenilo. Proljetne alergije kod pasa potiču pelud drveća, trava i korova. Povećava se i rizik od buha i grinjama.

U ovom vodiču ćemo objasniti kako prepoznati simptome alergija kod pasa. Razgovarat ćemo o potrebnim testovima i trenutku kada treba posjetiti veterinara. Cilj nam je olakšati donošenje odluka o dijagnozi i liječenju. Kako bi terapija bila uspješna, važno je znati više o njezi kože i izbjegavanju alergena.

Pričat ćemo i o prehrani pasa s alergijama. Bitno je znati koje hipoalergene hrane odabrati. Osim toga, važne su informacije o eliminacijskoj dijeti i zamjenama za uobičajene alergene poput piletine i pšenice. Ispitat ćemo kako spojiti medicinske i prirodne pristupe. Razjasnit ćemo razlike između alergija i drugih kožnih stanja. Saznat ćete i kako proizvodi poput CricksyDog mogu pomoći tijekom sezone alergija.

Ključne napomene

• Proljeće donosi porast peludi i parazita, pa su proljetne alergije kod pasa češće.
• Brzo prepoznavanje znakova pomaže: svrbež, crvenilo, lizanje šapa i potresanje ušiju.
• Suradnja s veterinarom je ključna za terapija alergija pas i sigurnu dijagnostiku.
• Higijena doma i šetnje izvan vršnih sati peludi smanjuju izloženost.
• Hipoalergena hrana za pse i eliminacijska dijeta mogu ublažiti kožne tegobe.
• Razlikuj alergiju od šuge ili gljivičnih infekcija uz stručni pregled.
• Plan prevencije uključuje njegu kože, kontrolu buha i pametan odabir hrane.

Što su proljetne alergije kod pasa i zašto se javljaju

Proljetne alergije kod pasa pojavljuju se kad imunološki sustav pretjerano reagira na podražaje koji su inače bezopasni. Ova reakcija uključuje oslobađanje histamina, što dovodi do svrbeža, crvenila i oticanja. Također, povećava se rizik od sekundarnih kožnih infekcija.

U proljeće, glavne prepreke za pse predstavljaju peludi trava, drveća kao što su breza, hrast, jasen i čempres te peludi korova. Vrijedno je spomenuti da tu su i grinje te plijesni, čiji rast potiče povećana vlažnost. Ovi čimbenici utječu na pojačanje sezonskih alergija pasa, posebice tijekom vjetrovitih i suhih dana.

Veterinari klasificiraju alergene u tri kategorije: inhalacijske, kontaktne i one koje uzrokuju ubodi insekata. Proljetna alergija na buhe jedna je od čestih pojava. Simptomi se najjače manifestiraju na šapama, ušima i trbuhu zbog veće osjetljivosti kože tih područja.

Genetski čimbenici igraju ključnu ulogu. Neki pasmini, poput West Highland White Terriera, francuskog buldoga i retrivera, skloniji su razvoju atopije. Prvi simptomi se često javljaju u ranim godinama odrasle dobi. Za predviđanje sezonskih alergija korisno je pratiti kalendar cvjetanja i lokalne meteorološke uvjete.

• Inhalacijski okidači: pelud trava, breze, hrasta, jasena i čempresa.
• Kontaktni okidači: trave na livadama, sredstva za čišćenje i deterdženti.
• Ubodi insekata: buhe i komarci pojačani toplinom i vlagom.

Kako pelud proljetnih alergena raste, smanjuje se prag tolerancije kod pasa, pretvarajući sezonsku alergiju u kronični problem. Bitno je razumjeti kako i zašto tijelo pasa tako snažno reagira na te podražaje.

Svaka šetnja kroz cvatuće livade povećava rizik od izloženosti peludu. Mikročestice se vežu za dlaku i kožu psa, izazivajući imunološki odgovor. Domovi su također puni potencijalnih alergena poput prašine i plijesni, što pojačava ukupni utjecaj na zdravlje psa.

Razumijevanjem ciklusa cvatnje i prilagođavanjem dnevnih rutina možemo smanjiti rizik od alergija. Poznavanje glavnih proljetnih alergena omogućava planiranje šetnji, brige o koži i provođenje higijenskih mjera. Ove preporuke mogu pomoći u ublažavanju simptoma i sprječavanju novih upalnih reakcija.

Prepoznavanje simptoma: kada je vrijeme za posjet veterinaru

U proljeće, simptome alergije u pasa lako primijetimo: pojačano češanje, trenje o pod, k’o i lizanje i grickanje šapa. Svrbež se često javlja oko njuške i ušiju. Na trbuhu i u preponama može se razviti crvenilo na koži i vlažni hotspotovi.

Osim toga, šape mogu nabreknuti nakon šetnje kroz travu ili pelud. Koža može perutati, a gubitak dlaka (alopecija) i otitis externa, uz tresenje glave i neugodan miris iz uha, nisu rijetkost.

Sekundarne infekcije kože su česte: bakterijske (Staphylococcus pseudintermedius) i gljivične (Malassezia pachydermatis). Respiratorni simptomi su rjeđi, ali može doći do kihanja i vodenog iscjedka iz nosa, naročito nakon boravka u parku.

Prepoznavši ove simptome, važno je organizirati veterinarski pregled zbog alergija. To nam omogućava rano sprječavanje daljnjeg pogoršanja. Kronični svrbež bez poznatog uzroka, ponavljajući otitisi i sezonsko pogoršanje stanja razlog su za dermatološki pregled.

• Crvene zastavice: nagli gubitak apetita i izražena letargija.
• Generalizirano oticanje ili otežano disanje.
• Oticanje njuške ili jezika – sumnja na anafilaksiju zahtijeva hitan odlazak veterinaru.

Pažljivo pratimo dnevni ritam svrbeža, mjesta ogrebotina i promjene nakon šetnji. Bilježenje detalja pomaže da ni jedan simptom alergije u pasa ne prođe nezapaženo. Također, osigurava da svrbež i crvenilo kože pasa budu adekvatno tretirani na vrijeme.

Uzroci i okidači u proljeće koje trebamo znati

Proljeće nosi sa sobom razne čestice koje mogu iritirati kožu i nos pasa. Najčešće alergene psi susreću kako vani tako i unutar doma. Intenzitet ovih alergena varira ovisno o području i lokalnoj mikroklimi.

Zbog toplijeg vremena zimi i ranijeg dolaska toplih dana, sezona alergija sada traje znatno duže.

Najaktivniji mjeseci za pelud trava i drveća su različiti: drveće cvjeta od ožujka do svibnja. Trave postaju problematičnije od svibnja do srpnja. U priobalju i na otocima, vrhunac se može dogoditi ranije, dok u kontinentalnim dijelovima situacija eskalira sredinom sezone. Vjetar i sušni periodi dodatno povećavaju koncentraciju peludi u zraku.

Prvi topli dani obično signaliziraju buđenje buha, što može izazvati eksploziju alergija. Alergijska reakcija na ugriz buhe uzrokuje intenzivan svrbež i karakteristične kraste. Važno je preventivno djelovati i brzo reagirati na infestaciju, već od ožujka.

Unutar domova, najveći problem predstavljaju grinje prašine. One su česti okidač alergijskih reakcija, posebno u posteljini, tepisima i na kaučima. Redovito čišćenje i usisavanje s HEPA filtrom može smanjiti izloženost. Međutim, vlaga i toplina mogu povećati prisutnost grinja.

Alergije na plijesan obično povezujemo s vlažnim mjestima. Različite vrste poput Alternaria, Cladosporium i Aspergillus počinju rasti nakon kišnih razdoblja. Provjetravanje i održavanje niske vlage ključni su za kontrolu rasta ovih gljivica.

Okolišni iritansi mogu još dodatno pogoršati simptome alergija. Često korištena sredstva za čišćenje, prostorni sprejevi, dim ili trava tretirana kemikalijama dovode do iritacija. Biranje proizvoda s blažim sastavima i izbjegavanje svježe tretiranih područja može pomoći.

Klimatske promjene utječu na alergije promjenom sezonskih ciklusa. S dužom sezonom cvatnje i većim koncentracijama peludi, potrebno je ranije započeti s pripremama za osjetljive pse.

• Drveće: ožujak–svibanj, jače nakon suhih i vjetrovitih dana.
• Trave: svibanj–srpanj, vrhunac u kontinentalnoj Hrvatskoj.
• Buhe: aktivnije s porastom temperature i vlagom.
• Grinje prašine: stalno prisutne, rastu u toplim, vlažnim prostorima.
• Plijesni: nakon kiše, u podrumima, šupama i oko komposta.
• Iritansi: jaki mirisi, sredstva za čišćenje, pesticidi.

Razumijevanje izvora proljetnih alergena ključno je za pravilnu brigu o našim psima. Savjetuje se prilagoditi rutinu skrbi na vrijeme, prepoznajući glavne okidače.

liječenje proljetnih alergija kod pasa

Pristupimo slojevitoj tematici: kombiniramo medicinske tretmane, njegu kože i upravljanje okolišem. Time ciljano pristupamo liječenju, ublažavajući svrbež i crvenilo brže. Na početku procjenjujemo jakost simptoma i koliko često se pojavljuju.

Farmakoterapija nudi razne opcije. Antihistaminici kao što su cetirizin ili loratadin mogu biti korisni za prevenciju, premda rezultati variraju između pasa. Za jače svrbež koristimo oclacitinib apoquel za brzu olakšicu ili lokivetmab cytopoint za dugotrajni učinak na IL-31, posebno pri sezonskim pogoršanjima. Kratkotrajnu primjenu kortikosteroida kontroliramo strogo, koristeći ih samo u teškim epizodama, uz detaljne planove nadzora.

Uz svakodnevnu kontrolu svrbeža i upale često preporučujemo ciklosporin, naročito kad simptomi prevladavaju izvan sezone. U terapiju uključujemo i omega-3 i omega-6 masne kiseline radi slabog protuupalnog djelovanja i ojačavanja kožne prepreke.

Lokalna njega može znatno pomoći. Koristimo antimikrobne šampone za pranje kože, emolijense i otopine za uklanjanje alergena poslije boravka vani. Pri razvoju sekundarnih infekcija, djelujemo specifičnim antibioticima ili antifungicima, oslanjajući se na citologiju i po potrebi kulturu.

Kauzalni pristup vodi do stabilnosti. Specifična imunoterapija (ASIT) nakon alergološkog testiranja može postupno umanjiti pasovu osjetljivost na alergene. Ovo je strategija za dugi rok, koju pažljivo planiramo i prilagođavamo tijekom mjeseci, uključujući i redovne kontrole.

• Antihistaminici pas: najbolji za prevenciju i blažim slučajevima.
• Oclacitinib apoquel i lokivetmab cytopoint: ciljano smanjuju svrbež.
• Kortikosteroidi pas: kratkotrajna upotreba, pod nadzorom.
• Dodaci omega‑3/6 i lokalna terapija: jačaju kožnu barijeru.
• Imunoterapija psa: jedina metoda za dugoročno poboljšanje.

Pažljivo doziramo sve terapije, zabilježimo svaku promjenu u ponašanju i razini svrbeža te dogovaramo redovite kontrole. Tako osiguravamo da liječenje bude učinkovito sa minimalnim rizicima.

Prirodni pristupi i kućne mjere opreza

Kada se vratimo iz parka, odmah uzimamo kratko ispiranje peludi s pasjih šapa i trbuha koristeći mlaku vodu. To smanjuje svrbež i lizanje. Nakon toga, suho brišemo s vlažnim ručnikom i blago iščetkamo dlaku da uklonimo ostatke alergena.

Za kupanje alergičnog psa biramo nježne šampone bez alergena, bogate ceramidima i koloidnom zobi. Kupamo ih jednom tjedno tijekom visoke sezone alergija. U međuvremenu, upotrebljavamo sprejeve za održavanje kožne barijere, ali bez dodatnih mirisa.

Na područja crvenila stavlja se hladni oblog za pasje kožne probleme, drži 5-10 minuta, više puta dnevno. Dlaka oko tih područja treba biti održavana kraća radi boljeg čišćenja i manje iritacije, ali bez pretjerivanja u šišanju.

Brinemo o higijeni doma: pseća posteljina se pere na 60 °C, a prostori se čiste usisivačima s filtrima protiv alergena. Zračni prostori gdje pas najviše boravi, filtriraju se HEPA filtrima za čišći zrak.

Izlažemo se šetnjama u manje rizično vrijeme, izbjegavajući rane jutarnje i kasne popodnevne sate kada je koncentracija peludi najveća. Brzim ispiranjem i brisanjem nakon šetnje smanjujemo unos alergena u dom.

U prehrani alergičnog psa naglasak stavljamo na Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja. Uz to, biotin i cink doprinose zdravlju kože. Prilikom upotrebe biljnih suplemenata potražimo savjet veterinara. Zaštita od buha neophodna je tijekom cijele godine.

Kratka kontrolna lista

• Ispiranje šapa i trbuha nakon svake šetnje
• Kratke, redovite kupke pas alergije uz hipoalergene formule
• Hladni oblozi pas za lokalno crvenilo i svrbež
• HEPA filter pas i učestalo pranje posteljine
• Izbjegavanje šetnji u vršnim satima peludi i po vjetru

Uloga prehrane: hipoalergena hrana i eliminacijska dijeta

Proljeće donosi svrbež, česte probleme s ušima i probavne poteškoće, koji mogu biti znak alergije. Ti simptomi mogu biti uzrokovani okolišnim alergenima ili alergijama na hranu. U takvim slučajevima, prehrana može pomoći u razlikovanju uzroka. Kad sumnjamo na hranu, važno je imati jasan plan.

Eliminacijska dijeta za pse započinje sa 6–8, a ponekad i 12 tjedana isključenja hrane koju pas prethodno nije jeo. Tijekom dijete, pas ne smije jesti nikakve poslastice ili zalogaje sa stola. Nakon što se stanje stabilizira, provodimo testove kako bismo provjerili vraćaju li se simptomi.

Pri izboru dijete biramo hranu s ograničenim brojem sastojaka, izbjegavajući piletinu i pšenicu. Ovo je prilika za uvođenje nove proteinske dijete, kao što su jelen, patka ili protein iz insekata. U slučaju potvrđene sezonske atopije, hipoalergena prehrana može umanjiti učestalost i intenzitet alergijskih reakcija.

Ciljani dodaci prehrani mogu biti korisni. Na primjer, omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja podržavaju zdravlje kože i umanjuju upale. Visokokvalitetna vlakna pozitivno utječu na crijeva, smanjujući njihovu preosjetljivost. Redoviti obroci pomažu u održavanju stabilne razine histamina.

Zabilježite sve: što vaš pas jede, kada se pojavljuju simptomi, promjene u ponašanju i kako reagira na testove. Ove informacije podijelite sa svojim veterinarom, na primjer sa specijalistima s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To će vam pomoći donijeti odluku o daljnjem liječenju, poput nastavka s hidroliziranom hranom ili promjenom dijete.

U suzbijanju alergija važno je slijediti više smjernica:

• Eliminacijska dijeta za pse mora biti stroga i dobro planirana.
• Hipoalergena hrana za pse treba sadržavati ograničen broj sastojaka i izbjegavati poznate alergene.
• Omega-3 masne kiseline i vlakna ključni su za zdravlje kože i crijeva.
• Kontrolirano provociranje pomaže u potvrđivanju postojanja alergije na hranu.

CricksyDog rješenja za osjetljive pse

Kada dođu proljetne alergije, traženje pravih rješenja postaje prioritet. CricksyDog je hipoalergena hrana koja odbacuje piletinu i pšenicu. Odabiramo jedinstven izvor proteina i pratimo kože i probavne reakcije. Usmjeravajući se na eliminacijsku dijetu, izbjegavamo nepotrebne rizike.

Za svaku veličinu i dob, nudimo specifične proizvode. Štencima je idealan CricksyDog Chucky, dok mali psi preferiraju CricksyDog Juliet. Veće pse zadovoljava CricksyDog Ted, koji dolazi s janjetinom, lososom, zecom, proteinskim insektima ili govedinom. Održavamo konzistentnost u izboru proteina.

Ako vaš pas preferira mekšu hranu, imamo CricksyDog Ely s janjetinom, govedinom ili zecom. Za pse kojima treba poticaj za jelo, Mr. Easy preljev je rješenje. On poboljšava apetit, a ne utječe na dijetu jer ne dodaje nove životinjske proteine.

Nagrade se usklađuju s dijetetskim planom. MeatLover poslastice, napravljene od 100% mesa (janjetina, losos, zec, jelen, govedina), osiguravaju čist izvor hrane. Prateći simptome postaje lakše. Za zdravlje i jačanje imuniteta nudimo Twinky vitamine, dostupne za zglobove i kao multivitamine.

Blago čišćenje smanjuje iritacije kože. Koristimo Chloé šampon uz balzam za njegu nosa i šapa. Za oralnu higijenu biramo Denty dentalne štapove. Ovi veganski štapići pomažu održavanju daha i zuba, ne narušavajući proteinsku dijetu.

• Biramo jedan primarni protein uz CricksyDog hipoalergena hrana.
• Usklađujemo nagrade: MeatLover poslastice iz istog izvora.
• Podržavamo imunitet i zglobove kroz Twinky vitamini.
• Njegujemo kožu s Chloé šampon i štitimo šape.
• Poboljšavamo apetit uz Mr. Easy preljev i održavamo zube s Denty dental sticks.

Primjenjujući ovu strategiju, umanjujemo potencijalne alergijske reakcije i prilagođavamo prehranu. Tako stvaramo rutinu koja našim psima omogućava mirniju proljet.

Kada sumnjati na atopijski dermatitis

Na atopijski dermatitis treba pomisliti kada pas neprestano svrbi, a svrbež se javlja redovito svake godine ili traje duže razdoblje. Sezonski svrbež je uobičajen, s pogoršanjima u proljeće i jesen, dok zimi obično dolazi do smirenja. Intenzivno grebanje i žvakanje kože može brzo rezultirati crvenilom i površinskim ozljedama.

Lokacije koje su najčešće zahvaćene uključuju njušku, okoloočno područje, uši, područje između prstiju, pazuh i preponsko područje. Simptomi atopijskog dermatitisa također obuhvaćaju česte upale uha i promjene na koži poput zadebljanja i mašćenja. Prisutnost ovih simptoma kod drugih pasa u obitelji može dodatno pojačati sumnju.

Rizične pasmine za alergije uključuju West Highland White Terriera, francuske i engleske buldoge, labradore retrivere, zlatne retrivere, boksere i njemačke ovčare. Kod tih pasmina čak i kratkotrajan kontakt s alergenima može izazvati snažnu reakciju.

Atopija često ide ruku pod ruku s alergijama na buhe i prehrambenim alergijama. To znači da je dio dijagnostičkog procesa stroga kontrola buha i provođenje eliminacijske dijete, kako bi se jasno identificirali okidači.

Plan liječenja obuhvaća više pristupa: kontroliranje okoliša, primjenu hidratantnih i zaštitnih preparata za kožu i, po potrebi, primjena sistemske terapije lijekovima poput oclacitiniba, lokivetmaba ili ciklosporina. U slučajevima kada je dijagnoza potvrđena, može se razmotriti i ASIT, specifična imunoterapija prilagođena pojedinom pacijentu.

• Pratimo sezonski obrazac i bilježimo pogoršanja.
• Pregledavamo tipične regije tijela i uši.
• Uzimamo detaljnu obiteljsku anamnezu i pasminu.
• Isključujemo buhe i reakcije na hranu prije konačne procjene.

Testiranja i dijagnostika: alergološki testovi i strugotine kože

Postupak počinje temeljitim pregledom. Uklanjanjem buha, skupljanjem strugotine kože utvrđujemo prisustvo demodikoze ili šuge. Istodobno, citologija kože pas otkriva infekcije bakterijama ili gljivicama Malassezia, koje mogu pogoršati svrbež i crvenilo.

Praćenje simptoma omogućuje uočavanje sezonskih promjena. Ako postoji sumnja na alergiju na hranu, primjenjuje se eliminacijska dijeta prema veterinarevim uputama. Ovo pomaže usmjeriti pažnju na važne nalaze kroz alergološko testiranje pas.

Kod sumnje na alergiju na okolinu, primjenjuje se intradermalni test pas za precizne rezultate. Ako test nije moguć, koristimo serološki IgE test pas za identifikaciju specifičnih antitijela i određivanje daljnjih koraka.

Rezultati testiranja dopuštaju izradu personalizirane imunoterapije. Dodatno, provodimo trihogram i analiziramo gljivice ili bakterije putem PCR testa. Otitis se dijagnosticira otoskopijom i citologijom, što vodi ka optimalnom liječenju.

• Strukturno isključivanje: paraziti, infekcije, hrana.
• Kožni panel: strugotine kože, trihogram, citologija kože pas, gljivična kultura/PCR.
• Alergološki pristup: alergološko testiranje pas, intradermalni test pas, serološki IgE test pas.
• Terapijsko usmjeravanje: imunoterapija, njega uha, praćenje sezonalnosti.

Rutina njege kože i krzna tijekom alergijske sezone

Kada njegujemo kožu pasa s alergijama, bitan je precizan tjedni plan. Pranje se obavlja jedanput tjedno s hipoalergenim šamponom za pse, uz pažljivo uklanjanje peludi. Voda treba biti topla, a masaža lagana, bez žurbe, kako bismo potaknuli obnovu kožne barijere bez dodatne iritacije.

Odabiremo formule s koloidnom zobi i ceramidima, koje smiruju i obnavljaju kožu. Ako pas razvije sekundarne infekcije, veterinar moćna preporučiti klorheksidin ili fitosfingozin. Poslije kupanja nanosimo emolijense bogate masnim kiselinama i hidratantnim sastojcima. Cilj je zadržati vlagu u koži i osigurati trajnu udobnost.

Šapama posvećujemo posebnu pažnju. Redovito ih čistimo i sušimo te nanosimo balzam, a nokte držimo kratkima da smanjimo grebanje. U našoj rutini dobro se uklapa Chloé šampon i balzam za nos i šape, namijenjeni psima s osjetljivom kožom. Prilikom uvodjenja novih proizvoda postupni smo i oprezni.

Ne koristimo proizvode s jakim mirisima ili agresivnim sastojcima. Biramo blage proizvode i izbliza pratimo promjene na koži, posebno u razdoblju najviše koncentracije peluda. Na ovaj način održavamo mirnoću dlake i potičemo obnovu kožne barijere. Podrška dolazi u obliku hipoalergenog šampona za pse i pažljivo odabranih emolijensa.

• Tjedna kupka: blagi hipoalergeni šampon pas, temeljito ispiranje peludi.
• Nakon kupke: emolijensi za pse s masnim kiselinama za regeneracija kožne barijere.
• Šape: čišćenje, sušenje, balzam; skraćivanje noktiju.
• Sastojci: koloidna zob, ceramidi, fitosfingozin; klorheksidin po preporuci veterinara.
• Izbjegavati parfeme; uvoditi novitete postupno i pratiti reakcije.

Rutina se prilagođava stanju kože svakog tjedna. Briga o koži pasa s alergijama ostaje jednostavna i dosljedna. Oslanjamo se na proizvode bez štetnih sastojaka, pažljivo sušimo krzno i redovno četkamo radi uklanjanja peludi.

Prevencija: pametno planiranje šetnji i kućno okruženje

Izlazak planiramo kad je pelud najmanje prisutan: poslije kiše i kasno navečer. Tako stvaramo održive šetnje i smanjujemo izloženost peludu. Izbjegavamo mjesta kao što su košene livade, cvjetne poljane i visoku travu. Povodac koristimo kako bismo ograničili valjanje na tlu i izravan kontakt s alergenima.

Po povratku, šape i trbuh brišemo vlažnom krpom, a po potrebi ih isperemo mlakom vodom. Držimo dlaku kraćom oko šapa, pazuha i trbuha kako bi pelud teže ostajao na njoj. Ovakav plan čišćenja pojačava prevenciju alergije kod pasa, ne zahtijevajući mnogo vremena.

U kući koristimo HEPA filtere, posebno u prostorima gdje pas najviše boravi poput dnevne i spavaće sobe. Prozračujemo prostorije kada su razine peluda niže, idealno poslije kiše. Zadržavanje alergena pod kontrolom postižemo redovitim usisavanjem, 2 do 3 puta tjedno, i brisanjem površina vlažnom krpom.

Higijena tekstila je ključna u borbi protiv alergena: posteljinu peremo na 60 °C i često mijenjamo navlake kako bismo smanjili prisutnost grinja. Prostore držimo suhima da spriječimo razvoj plijesni. Hranu i poslastice čuvamo u zatvorenim, suhim i čistim posudama.

• Planiramo raspored šetnji pelud prema lokalnim prognozama.
• Biramo asfaltirane rute kad trava cvate.
• Redovita zaštita protiv buha i krpelja tijekom cijele godine.
• Kontroliramo nered: manje tkanina i tepiha znači manje alergena.

Krajnja provjera stanja kože i šapa svakog dana otkriva moguću iritaciju. Po potrebi, koristimo veterinarski preporučene šampone i sprejeve. Sistematska briga i pojedinačni koraci znatno doprinose. Prevencija alergija naših ljubimaca započinje s našim planiranjem i domaćim okruženjem.

Kako razlikovati alergiju od drugih stanja

Kada nas svrbež uhvati u proljetne mjesece, važno je napraviti točnu diferencijalnu dijagnozu. Nije svaka crvena mrlja na koži znak alergije. Analiziramo obrazac, lokaciju i snagu svrbeža prije odabira odgovarajućih testova.

Šuga (Sarcoptes scabiei) obično uzrokuje intenzivan svrbež, naročito oko ušiju, laktova i skočnih zglobova. Kod demodikoze, najčešće kod mladih ili slabijeg imuniteta, uočavamo ćelave dijelove bez svrbeža. Potvrda dolazi pregledom strugotina kože i mikroskopijom.

Dermatofitoza, čiji je čest uzročnik Microsporum canis, pokazuje simptome poput okruglih lezija i lomljenja dlake. Za dijagnozu koriste se Woodova lampa, kultura ili metodo PCR; bez toga može se zamijeniti za alergijske simptome.

Piodermija se može razviti kao primarno stanje ili kao sekundarno prema alergijama. Citologija otkriva prisustvo bakterija i neutrofila. Kod dugotrajnih infekcija, kultura s antibiogramom je korisna. Izliječenje infekcije nužno je prije utvrđivanja uzroka svrbeža.

Endokrinopatije, poput problema sa štitnjačom ili Cushingovim sindromom, dovode do simetričnog gubitka dlake, seboreje, suhe kože i letargije. U takvim slučajevima, krvne pretrage su ključne za isključivanje alergija.

Kontaktni dermatitis se razvija na područjima direktnog kontakta sa iritantima – trbuhu, pazusima, šapama. Ovo stanje je povezano sa kontaktom s travom, deterdžentima ili kemikalijama. Poboljšanje simptoma nakon izbjegavanja iritanata ukazuje na kontaktni, a ne inhalacijski uzrok.

• Jaki, lokalizirani svrbež na ušnim rubovima: razmislimo o šugi.
• Kružne, lomljive lezije: testirajmo na dermatofite.
• Masna, bezdlaka koža uz umor: provjerimo štitnjaču i kortizol.
• Promjene ograničene na područja dodira: sumnja na kontaktni dermatitis.
• Pustule i kruste: citologija i kultura prije promjene terapije.

Primenom strukturiranog pristupa – detaljnom anamnezom, kožnim testovima, citologijom, strugotinama, Woodovom lampom i specifičnim krvnim analizama – dobijamo jasnu dijagnozu. Tačna diferencijalna dijagnoza omogućava nam da izaberemo efikasnu terapiju. Tako izbjegavamo nepotrebno liječenje ili odgađanja u tretmanu.

Psihološki aspekt: smanjenje stresa kod osjetljivih pasa

Stres dovodi do većeg svrbeža i potiče na češanje, što čini smirivanje svakodnevice ključnim. U tu svrhu, uvodimo jasne satnice za šetnje, hranjenje, i odmor. Ovakve smirujuće rutine psi lakše prihvaćaju i pokazuju manje reakcija na stresne okidače. To je posebno važno za pse s alergijama.

Usmjeravamo se na mentalnu stimulaciju kroz aktivnosti koje troše energiju psi, a da pritom ne iritiraju kožu. Za to koristimo njuškalice, tražilice hrane i puzzle posudice. Interaktivne igračke produžuju vrijeme igre, te umanjuju potrebu psa za češanjem.

Primjenjujemo treninge zasnovane na pozitivnom poticanju: kratke i uspješne vježbe, nakon kojih slijedi pauza. Kazne izbjegavamo jer povećavaju anksioznost i stres. Važno je stvoriti siguran prostor u domu, uz mekan ležaj i predvidljivu rutinu.

Sproveđenje blagih tehnika smirivanja pokazalo se korisnim. Masaže, white noise tijekom odmora i poseban kutak za odmor čine dnevnu rutinu umirujućom. Redovita, nježna njega šapa i kože smanjuje nelagodu i češanje.

Apitit može opasti tijekom specijalne prehrane, pa Mr. Easy veganski preljev pomaže podići privlačnost obroka. Twinky dodatak za zglobove smanjuje bol, što dovodi do manjeg stresa i umirenija ponašanja psa.

Organiziramo dnevne “minute mira” koje uključuju dvije do tri kratke sesije opuštanja. Kroz tehnike dubokog disanja i male nagrade pružamo umirujuće iskustvo psu. Također, uz obogaćivanje okoliša i interaktivne igračke, gradimo psa otpornost na stres.

• Strukturirane šetnje i odmor u isto vrijeme svaki dan.
• Njuškalice, puzzle i tražilice hrane za tihu mentalnu potrošnju.
• Pozitivno poticanje, bez kazni, s kratkim treninzima.
• Masaža, white noise i siguran kutak za povlačenje.
• Mr. Easy za bolju prihvatljivost obroka; Twinky za zglobove.
• Redovita rutina njege šapa i kože radi manje iritacije.

Plan za hitne situacije i crvene zastavice

Kad primijetimo generaliziranu urtikariju, intenzivan svrbež ili edem njuške pas praćen teškoćama u disanju, odmah pozivamo hitnu veterinarsku pomoć. Ovo može ukazivati na anafilaksija pas, posebno ako vidimo oticanje oko očiju, promjenu u zvuku disanja ili potpuni kolaps. U takvim slučajevima traženje hitna pomoć pas alergija je hitno i ne smijemo čekati da simptomi nestanu sami.

Kod ozbiljnih pruritičnih flare-upova odmah se javljamo veterinaru za prilagodbu terapije. Ponekad se preporučuje upotreba injekcije lokivetmaba ili kratkog, pod strogim nadzorom, tretmana kortikosteroidima. Bez veterinarskog odobrenja ne dajemo lijekove namijenjene ljudima kako ne bismo pogoršali situaciju.

Pripravnost počinje unutar naših domova. Moramo imati pri ruci dobar komplet prve pomoći pas i znati identificirati prve simptome pogoršanja. Vrlo je važno redovito koristiti sredstva za zaštitu od buha i krpelja, čime minimiziramo iznenadne izbore alergijskih dermatoza i sekundarne infekcije kože.

• Sterilne gaze i fiziološka otopina su vitalni za čišćenje rana i očiju.
• Hladni gel oblozi pomažu u ublažavanju otoka i svrbeža brže.
• Zaštitna kragna sprečava da pas ne narušava stanje kože dodatno.
• Imamo zabilježen broj vlastite veterinarske ambulante i hitna pomoć pas alergija.

Ako dođe do brzog razvoja edem njuške pas, širenje koprivnjače, bljedila desni ili slabosti, postupamo kao da je anafilaksija pas u tijeku. Držimo psa što je moguće mirnijeg, bilježimo vrijeme kada su simptomi počeli i odmah se upućujemo veterinaru.

Radi smanjenja rizika od akutnih epizoda, šetamo psa kada su koncentracije peludi niske i vodimo evidenciju o okidačima. U danima kada je rizik veći, izbjegavamo područja s visokim travama i primjenjujemo površinske mjere hlađenja kože dok ne dobijemo stručno mišljenje. Uvijek imamo dostupan ažuriran komplet prve pomoći pas.

Zaključak

Liječenje proljetnih alergija kod pasa zahtijeva cjelovit pristup. Ključno je identificirati što izaziva alergije, prilagoditi životni prostor i vrijeme šetnji. Dodatno, bitno je uvesti specifičnu terapiju koju preporuči veterinar. S time se postiže da pas proljeće dočeka spremniji, sa manje svraba i crvenila.

Planiranje je imperativ kada su u pitanju alergije pasa. Važno je voditi evidenciju simptoma i peludnog indeksa, te paziti na promjene u ishrani. Brza reakcija na pogoršanje znakova alergije i redovni veterinarski pregledi ključni su za kontrolu stanja. Dosljednost u prehrani, kupanju i šetnjama pomaže u održavanju stabilnosti.

Prehrana igra važnu ulogu u kontroliranju alergija. Preporučujemo hipoalergijsku prehranu koja isključuje piletinu i pšenicu, s fokusom na jedinstven izvor proteina. U plan liječenja možemo uključiti provjerene CricksyDog proizvode poput Chucky, Juliet, Ted, Ely, te druge, koji služe kao podrška. Uz adekvatnu brigu i medicinsko praćenje, taj plan postaje efikasan.

Povezivanje znanja i rutine ključno je za uspjeh liječenja. Obratimo pažnju na simptome, uskladimo terapiju, njegujemo kožu i biramo kvalitetne obroke. Primjenom ovih koraka, liječenje proljetnih alergija vodi do značajnog smanjenja svrbeža i upala. To omogućava više mirnih i sretnih trenutaka na otvorenom.