Jutro je, i naš dah se pretvara u malene oblake dok naš pas čeznutljivo gleda prema vratima. Postavljamo si pitanje o granici hladnoće za njegovu šetnju. Na pragu stojimo, slušamo kako vjetar šuška kroz granje i razmišljamo. Naša dilema leži u nađi ravnoteži između njegove potrebe za aktivnošću i njegove sigurnosti tijekom hladnih mjeseci.
Magična brojka ne postoji. Brojni faktori utječu na to koliko hladno je previše hladno za našeg psa, uključujući njegovu pasminu, veličinu, dob, zdravstveno stanje i kondiciju. Različite vrste dlake, vlažnost, vjetar, i koliko dugo je pas vani igraju važnu ulogu. Kad vjetar postane jači i vlažnost raste, povećava se i rizik od pothlađivanja. Pas može brže da pothladi nego što mislimo, što može dovesti do hipotermije ili čak smrzotina.
Kroz iskustvo se steknu korisne smjernice. Kod temperatura između –6 °C i –10 °C, mnogi psi s kratkom dlakom ili oni osjetljiviji zahtijevaju kraće šetnje. Kada temperatura padne ispod –12 °C do –15 °C, šetnje se ograničavaju samo na najnužnije. Ispod –18 °C, većini pasa prijeti ozbiljan rizik. Naš cilj je stjecati sposobnost procjene adekvatne temperature za šetnju našeg psa u lokalnom okolišu. Ovakvim pristupom možemo donositi odluke koje značajno doprinose sigurnosti i dobrobiti našeg ljubimca.
U nastavku ćemo objasniti što znači kad je previše hladno te kako procijeniti osjetnu temperaturu i lokalnu mikroklimu. Razmotrit ćemo i koje navike usvojiti te koju opremu koristiti. S tim znanjem, bit ćemo bolje opremljeni procijeniti kad je prehladno za našeg psa. Također, znat ćemo kada je najpametnije ostati u udobnosti i toplini našeg doma.
Ključne napomene
- Ne postoji univerzalna temperatura; granica ovisi o pasmini, veličini, dobi i zdravlju.
- Vjetar, mokra dlaka i mirovanje znatno snižavaju osjetnu temperaturu i povećavaju rizik.
- Smjernice: ispod –6 °C do –10 °C skratiti šetnje osjetljivim psima; ispod –12 °C do –15 °C samo nužda.
- Ispod –18 °C raste rizik za smrzotine kod pasa i hipotermija kod pasa za većinu ljubimaca.
- Procjena temperatura za šetnju psa mora uključiti podlogu: snijeg, led i sol dodatno opterećuju šape.
- Naš cilj je sigurnost psa zimi uz prilagodbu rutine, opreme i trajanja boravka vani.
Što zapravo znači “prehladno” za šetnju psa?
Pojam “prehladno” za šetnjue s psom ne odnosi se samo na čitanje termometra. Osjetna temperatura, koju utječu vjetar i hlad iz zgrada, ključna je. Humiditet i hladnoća uzrokuju da mokra dlaka pas brže hladi tijelo nego kada je suha.
Pad tjelesne temperature ispod 37,5 °C predstavlja hipotermiju, što je ozbiljan rizik za psa. Prvi simptomi uključuju drhtanje i ukočenost. Nakon toga mogu se javiti letargija, usporeno disanje, a u težim slučajevima dolazi do konfuzije i kolapsa.
Smrzotine se često pojavljuju na šapama, ušima, repu i jastučićima pasa. Zaražena područja prune, postaju hladna i tvrda, te kasnije prelaze u ljubičasto. Poseban je rizik kada psi čekaju vani u hladnoći, posebice u hladnim vozilima.
Kraće šetnje su sigurnije od duljeg stajanja na hladnom vremenu. Važno je pratiti ponašanje psa: ako drhti, podiže šape, traži utočište, cvili ili odbija hodati, previše je hladno za njega.
- Prije šetnje provjeriti osjetnu temperaturu, osobito ako puše vjetar.
- Razmotriti vlažnost, hladnoću, te stanje dlake nakon oborina.
- Zapaziti rane znakove hipotermije: drhtavicu, spor hod, ukočenost.
- Izbjegavati duže stajanje; šetati u kraćim vremenskim intervalima.
- Nakon šetnje pregledati psa za moguće smrzotine, osobito šape i uši.
- Ako sumnjate na pothlađenost, odmah skratite vrijeme provedeno vani.
Granica tolerancije temperature psa zimi
Postoji praktično polazište za određivanje koliko hladnoće psi mogu tolerirati zimi. Većina zdravih srednjih i velikih pasa, s običnom dlakom, može izdržati šetnje na temperaturama od 0 do –5 °C. Ono što trebamo raditi je pratiti njihovo ponašanje i disanje. Ove promjene uspoređujemo s podacima iz tablice temperatura za pse.
Kako temperature padaju ispod –6 °C, potrebno je skratiti vrijeme provedeno vani s određenim psima. To uključuje male, kratkodlake, mršave pse i one s manje tjelesne masnoće. Također, moramo biti spremni prekinuti šetnju na prve znakove nelagode kao što su drhtanje ili podizanje šapa.
Psi osjetljivih skupina trebaju izlaziti samo kratko i kada je to zaista potrebno, na temperaturama od –11 do –15 °C. Najvažnije je poštivati granice sigurnosti od hladnoće i izbjegavati nepotrebno stajanje na hladnoći.
Kada se temperature spuste ispod –16 do –18 °C, čak i vrlo izdržljivi psi postaju osjetljivi ako nisu pravilno opremljeni. Ograničavamo vrijeme provedeno vani, biramo zaštićene puteve i pažljivo bilježimo njihove reakcije. Cilj je znati kada je vrijeme za povratak kući.
Na temperaturama ispod –20 °C izlazimo van samo za kratke nužde, koristeći zaštitnu opremu i uvijek pod nadzorom. Ovakve ekstremne hladnoće predstavljaju ozbiljan rizik za većinu kućnih ljubimaca.
Prilagođavamo izlaske stvarnim uvjetima. Valja uzeti u obzir kako vjetar i mokra podloga dodatno snižavaju percepciju temperature. Također, tempo i dužina šetnje, kao i zdravstveno stanje psa, bitno utječu na njihovo hlađenje.
Započinjemo s kraćim šetnjama, promatrajući bilo kakve znakove nelagode kod našeg psa. Važno je voditi dnevnik i uspoređivati opažanja s tablicom temperatura za pse. Ne trebamo težiti izdržljivosti nordijskih pasmina jer većina pasa nije prilagođena takvim uvjetima.
- 0 do –5 °C: normalna šetnja za većinu zdravih pasa.
- –6 do –10 °C: skraćene šetnje za male i kratkodlake pse.
- –11 do –15 °C: kratki izlazi za osjetljive skupine.
- –16 do –18 °C: visok rizik bez opreme i strogo ograničeno trajanje.
- Ispod –20 °C: samo vrlo kratke nužde, oprema obavezna.
Prateći psa u svakom trenutku, ključno je znati kada je pravo vrijeme za prekid šetnje. To je važno kako bi se izbjegle situacije gdje hladnoća postane prevelik izazov.
Utjecaj pasmine, veličine i dlake na osjetljivost na hladnoću
Osjetljivost na hladnoću ovisi o građi tijela i vrsti dlake. Manje pasmine gube toplinu brže zbog većeg omjera površine tijela prema volumenu. Izraz “mala pasmina hladnoća” stoga nije samo fraza, već pokazatelj fizioloških činjenica. Veći psi, zbog mase i gustoće dlake, toplinu zadržavaju duže.
Neki psi su prirodno otporni na hladnoću, uspješno podnoseći niske temperature. Sibirski haski, aljaški malamute i bernski planinski pas imaju gustu dlaku koja djeluje kao prirodni izolator. Dvostruka dlaka smanjuje prodor hladnoće, održavajući ih toplima.
Za razliku od njih, kratkodlaki psi zimi osjećaju veću hladnoću. Whippet, doberman i američki stafordski terijer često zahtijevaju dodatnu zaštitu i kraće šetnje. To je zato što nemaju dovoljno gustu dlaku niti potkožnu mast koja bi ih zagrijala. Stoga je redovito četkanje ključno za održavanje njihove prirodne zaštite.
Brachycephalic pasmine kao što su mops i francuski buldog lošije termoreguliraju zbog svoje posebne građe. Osim toga, posebno ranjive skupine su stariji psi, štenci i izrazito mršavi ljubimci. Kod njih je izolacija dlake nedovoljna za zaštitu od hladnoće. Također, struktura, boja i gustoća pasjeg krzna utječu na njihovu otpornost na niske temperature.
Šišanje pasmina s dvostrukim slojem dlake može oslabiti njihovu prirodnu obranu od hladnoće. Kod takvih pasmina treba paziti da se pri šišanju ne uklanja podsloj. Pasmine bez dlake ili s vrlo malo dlake, kao što su xoloitzcuintli i kineski golo pas, trebaju dodatnu zaštitu tijekom hladnijih dana.
Za procjenu koliko je šetnja sigurna, ne trebamo se oslanjati samo na termometar. Treba uzeti u obzir tjelesnu masu, stanje krzna i opću kondiciju psa. Ovo nam omogućuje da prepoznamo koje su pasmine otporne na hladnoću. Zatim možemo prilagoditi trajanje i opremu za šetnje, osiguravajući sigurnost i toplinu naših ljubimaca.
Kada je dovoljno skratiti šetnju, a kada je bolje ostati doma
Na početku provjerimo stanje tijela i ponašanje psa. Ako pas pokazuje znakove kao što su drhtanje, podizanje šapa, ili traženje zaklona, skratimo šetnju. Hladan vjetar i mokroća su signali za brzi povratak kući radi grijanja.
Za pse manje veličine ili one s kratkom dlakom, šetnje skraćujemo kad temperatura padne ispod –12 °C. U takvim uvjetima, bolje je ostati unutra i animirati psa igrama za njuh i trikovima. To nas održava u granicama sigurne šetnje zimi.
Prilikom odluka o šetnji, uzimamo u obzir nekoliko faktora: temperaturu, vjetar, vlažnost, aktivnost i opremu. Ako je podloga zaledjena i posuta solju, a pas nema zaštitu, raste opasnost od iritacija. U tim slučajevima skraćujemo izloženost vani i brinemo o šapama.
Ako je pas zdrav, dobro hranjen i odjeven, kraće šetnje su izvedive čak i na –5 do –8 °C. Ipak, pratimo signale kao što su usporenost ili promjene na ušima i šapama. To su alarmi za hitan prekid šetnje.
Stariji psi i oni s problemima u zglobovima trebaju češće, ali kraće šetnje. To omogućava održavanje rutine bez rizika, s mogućnošću ostanka kod kuće i mentalne stimulacije.
Praktično pravilo: ako nas vrijeme tjera na mrštenje ili pas pokazuje nelagodu, prekid šetnje je pametnija opcija. Smjernice za šetnje prilagođavamo pojedinačnim potrebama.
Kako procijeniti “osjetnu temperaturu” i mikroklimu u kvartu
Na početku, analiziramo brojke na alatima kao što su DHMZ ili Meteo.hr. Pogledamo osjetnu temperaturu i obratimo pažnju na wind chill efekt. Očekujemo veći gubitak topline kada je vjetar jači. Aplikacije poput Windy i Yr.no pomažu nam da detaljnije proučimo vremenske uvjete.
Vjetar može pojačati gubitak topline, osobito na otvorenim područjima i uz more. Dvorišta i parkovi obično nude utočište od hladnoće. U gradskim “kanjonima” između zgrada, vjetar može biti jači nego što se čini. Zato mikroklima u kvartu može biti hladnija ili toplija.
Visina nadmorenica i sjene na sjevernim stranama utječu na temperaturu. Visoka vlažnost dodatno povećava osjećaj hladnoće. Wind chill je važan faktor prilikom planiranja izlaska van. Ove pojedinosti nisu uvijek očite samo po termometru.
Prije duže šetnje, isprobamo kako je vani dodirujući pod. Ako otkrijemo vlažan snijeg ili klizav led, odabiremo kraće rute. Zaklonjeni dijelovi grada, kao što su živice, mogu biti topliji. To mogu istaknuti lokalni mikroklimatski uvjeti.
- Razmatramo informacije s DHMZ, Meteo.hr, Windy, Yr.no gledajući wind chill.
- Uspoređujemo mjesta koja su otvorena naspram onih koja pružaju zaklon.
- Proučavamo uvjete kao što su sjene, vlažnost, nadmorska visina i osjećaj na dodir.
Psi su odlični indikatori osjetne temperature. Ako pas drhti, podiže šape ili odbija hodati, to je znak da je premrzlo. U tom slučaju skraćujemo šetnju i biramo topliji dio dana za izlazak. To potvrđuju aplikacije za vremensku prognozu.
Uspoređivanjem meteoroloških podataka i stvarnog stanja na terenu donosimo odluku. Bilo da se radi o kratkoj ili dugoj šetnji, izbor se temelji na provjerenim informacijama i osobnom opažanju. Tako osiguravamo sigurnost tijekom šetnje.
Zaštita psa na hladnoći: oprema i navike
Za hladne dane odaberemo opremu koja štiti pse od hladnoće, vjetra, i vlage. Kaputići su idealni za kratkodlake, male, starije i bolesne pse. Trebali bi pokrivati prsa i leđa te omogućavati slobodno kretanje. Na snijegu i mokrim površinama, pas će imati koristi od vodootpornih jakni. Takve jakne imaju mekanu podstavu i reflektirajuće detalje za sigurnost.
Čizme za pse odlično štite šape od hladnog leda, ostre soli i posjekotina. Bitno je da imaju protuklizne potplate i da se čvrsto, ali udobno prilagođavaju zglobu. Ako pas ne voli nositi čizme, koristimo balzam za šape kako bismo ih zaštitili. Nakon šetnje, šape treba oprati toplom vodom i pažljivo osušiti.
Tijekom večernjih šetnji i u snježnim uvjetima, bitno je da su psi vidljivi. Koristimo reflektirajuće trake na oprsnicama i povodnicima te LED ogrlice. Tako osiguravamo da nas drugi lako uoče. Prije uvođenja nove opreme, psa privikavamo na nju postepeno, s nagradama i pohvalama.
Nakon šetnje važno je temeljito osušiti psa. Posebnu pažnju poklanjamo sušenju dlake na leđima, prsima i trbuhu. Za dugodlake pse koristimo fen, držeći ga na sigurnoj udaljenosti. Redovito četkanje dlake pomaže joj da bolje izolira i brže se suši.
U hladnom vremenu, neophodno je voditi računa o hidraciji psa. Uzimamo vodu i male poslastice sa sobom. Obavezno pravimo pauze u skloništima i smanjujemo vrijeme provedeno na vjetru ako pas pokazuje znakove hladnoće. Pravilnom opremom i dobrim navikama, osiguravamo udobnost i toplinu za naše pse u svim uvjetima.
Šetnje po snijegu, kiši i ledu: posebne opasnosti
Snijeg i pseće šape su najviše izloženi kada dođe do promjena vremena. Sol na cestama može izazvati peckanje i suhoću jastučića na šapama pasa. Zato je važno nakon šetnje šape oprati mlakom vodom, temeljito osušiti te nanijeti balzam za zaštitu šapa tijekom zimskih mjeseci.
Kada je vani led ili tvrd snijeg, mogu se javiti mikroposjekotine. Prisutnost krvi na stazi ili često lizanje jastučića ukazuju na moguće ozljede. Ako primijetimo takve znakove, prekidamo šetnju i detaljno pregledamo šape na toplom.
Antifriz predstavlja veliku opasnost koju mnogi potcjenjuju zbog njegovog slatkastog mirisa. Pas bi trebao biti daleko od lokvi, posebno u garažama i na parkiralištima poslije servisiranja vozila. Ovo se posebno odnosi na marke poput Volkswagen, Peugeot ili Toyota gdje su prolivena sredstva češća.
Klizave površine mogu uzrokovati istegnuća ili čak puknuća križnih ligamenata. Zato biramo puteve gdje je lakše hodati, krećemo se opreznije i koristimo oprsnice koje dobro drže. Kod kretanja kroz duboki snijeg, manji psi se lakše ohlade i brže umaraju. Zbog toga su kraće šetnje s čestim pauzama bolje.
Važno je osigurati da pas ne jede snijeg jer može sadržavati sol i štetne kemikalije. To može dovesti do proljeva ili povraćanja. Nakon svake šetnje treba provjeriti šape i po potrebi upotrijebiti zaštitne čizmice kao dodatnu zaštitu tijekom zime.
- Prije izlaska: nanesemo balzam i provjerimo staze bez soli na cestama pas.
- Tijekom šetnje: izbjegavamo led, skrećemo s ploha gdje prijete ozljede na ledu pas.
- Nakon povratka: isperemo, osušimo, pregledamo jastučiće i pratimo znakove iritacije.
- U blizini vozila: držimo razmak od lokvi jer antifriz opasnost pas skriva se u malim količinama.
Prehrana i energija zimi: što mijenjamo, a što ne
Zimi naše tijelo troši više energije kako bi ostalo toplo. Unatoč tome, ne trebamo povećavati porcije hrane bez razmišljanja. Aktivnim psima povećavamo količinu kalorija zbog hladnoće, dok kod manje aktivnih zadržavamo ili smanjujemo unos. Cilj je održati idealnu težinu, bez dodatnih kilograma.
Naš fokus leži na hrani bogatoj proteinima i kvalitetnim mastima. Proteini su ključni za očuvanje mišića, dok masti podupiru učinkovitu termoregulaciju. Važno je paziti da prehrana naših pasa ostane uravnotežena, uz redovite obroke i izbjegavanje prejedanja u večernjim satima.
Hladno vrijeme dovodi do bržeg gubitka tekućine, čineći hidraciju iznimno važnom. Osiguravamo pristup svježoj vodi prije i poslije šetnji, a po potrebi pružamo i malo mlake vode kako bismo potaknuli unos tekućine.
Prilikom svake promjene prehrane postupamo pažljivo, unoseći novitete u razdoblju od 7 do 10 dana. Na taj način zaštitimo probavni sustav pasa od potencijalnih problema. Osim toga, pazimo na neželjene “zimske poslastice” koje mogu uključivati ostatke hrane sa stola ili lizanje snijega.
Promatramo tjelesno stanje pasa osluškujući rebara i struka. Ako su rebra teško opipljiva, smanjujemo unos hrane. U suprotnom, ako su previše vidljiva, povećavamo dozu kalorija. Dodatak Omega-3 masnih kiselina, poput onih iz lososa, koristi koži i dlaci izloženoj suhom zraku i soli.
- Za aktivne: mali porast unosa i visokoproteinska hrana pas za očuvanje mišića.
- Za manje aktivne: održati ili smanjiti porcije, bez naglih skokova.
- Hidracija zimi pas: svježa voda više puta dnevno.
- Probava i hladnoća: postupne promjene i oprez s poslasticama.
CricksyDog rješenja za zdravlje i vitalnost zimi
Zimu dočekujemo s jednostavnim, nutritivno bogatim i sigurnim opcijama za prehranu. CricksyDog nudi hipoalergene obroke, bez piletine i pšenice. Ovo je ključno kad koža postane suha i probava osjetljiva. Hladni dani zahtijevaju održavanje energije, a to nam omogućava CricksyDog s čistim i stabilnim sastojcima.
Za štence je Chucky izbor br. 1 zbog podrške manjim, češćim obrocima koji olakšavaju učenje. Juliet je specijalizirana za male pse, dok Ted zadovoljava potrebe srednjih i velikih pasa. Svaka linija donosi izbor jela s janjetinom, lososom, kunićem, insektima ili govedinom.
Kada je apetit smanjen, Ely mokra hrana vraća interes. Snažniji mirisi i mekša tekstura čine obroke privlačnima, svježima nakon hladnoće.
U dnevnom treningu s psima, MeatLover poslastice čuvaju koncentraciju. Bez narušavanja dijete, čiste mesne poslastice osiguravaju motivaciju. Daju volju psima za aktivnost, unatoč ograničenim šetnjama.
Imunitet i zdravlje zglobova postaju ključni kada je hladno. Twinky vitamini, namijenjeni imunitetu i zglobovima, olakšavaju održavanje zdravlja. Omogućuju visoku otpornost i agilnost.
Chloé šampon i balzam štite kožu i šape. Njihova upotreba smanjuje pucanje kože i nelagodu od soli i leda.
Mr. Easy preljev za izbirljive pse poboljšava okus suhe hrane. Ovaj dodatak čini hranu primamljivijom, zadržavajući stabilnost i sigurnost bez alergena.
Denty veganski štapići promiču oralnu higijenu kroz igru. Pružaju mehaničko čišćenje zuba, što je korisno za učestalo žvakanje kod kuće.
CricksyDog proizvodi olakšavaju praćenje rutine tijekom zime. Pružaju sigurnost kroz kraće šetnje, kontrolirane obroke, te brigu za kožu, zube i zglobove. Odgovor su na izazove hladnih mjeseci.
Rutina zagrijavanja prije izlaska i hlađenja nakon šetnje
Prije nego što se suočimo s ledenim zrakom vani, započnemo s 3–5 minuta zagrijavanja unutar stana. To uključuje nježne aktivnosti za psa, kao što su ciljanje njuške prema našem dlanu, vježbe kretanja oko naših nogu te usporavanje sjedni–stani ritma. Također, lagano istežemo psa pomoću “cookie stretches” za njegov vrat i leđa uz kratku igru povlačenja, čime izbjegavamo bilo kakve trzaje. Ovom praksom pomažemo cirkulaciji i preventivno štitimo našeg ljubimca od ozljeda zimi.
Zaštita kroz odjeću dolazi samo nakon zagrijavanja s ciljem zadržavanja topline i izbjegavanja brzog hlađenja. Ako je pas posebno osjetljiv, oblačimo kaputić ili prsluk te štitimo šape balzamom prije izlaska. Prvih nekoliko trenutaka vani posvetimo provjeri hoda i ritma psa, te nastavimo šetnju u mirnom tonu.
Kako se povratak kući bliži, usporavamo hod kroz posljednjih 5 minuta šetnje. Tako osiguravamo umjereno hlađenje, koje djeluje protiv nakupljanja mišićne napetosti i štiti tetive. Po dolasku, pažljivo brišemo i sušimo psa, posebno šape, prste, međuprsni prostor, te osiguravamo svježu vodu.
Dodavanje kratke masaže šapica i provjera jastučića te kože ušiju čini završetak brige o psu. Stariji psi posebno uživaju u toploj ručnik-terapiji na leđima ili kukovima, koja traje 5–10 minuta. Planiramo obrok 30–60 minuta nakon šetnje radi lakše probave i stabilnosti tijela.
Da bi rutina bila učinkovita, slijedimo nekoliko jednostavnih koraka:
- 3–5 minuta aktivacije u stanu
- kontrolirano istezanje psa bez naglih pokreta
- stavljanje opreme nakon, a ne prije zagrijavanja
- postupno hlađenje nakon aktivnosti uz temeljito sušenje
- pružanje vode odmah, a obrok kasnije
Dosljedno pratimo ove korake kako bi osigurali stabilan ritam i duboku prevenciju ozljeda tijekom zime. Tako svaki izlazak postaje sigurniji i mirniji za vašeg psa.
Mentalna i kućna fizička stimulacija kada je vani prehladno
Kad zima nadvlada, skraćene šetnje nas usmjeravaju na mentalnu aktivaciju naših pasa. Organiziramo kratke i zabavne aktivnosti koje smanjuju energiju i smiruju pseći um. Za igru kod kuće biramo one sigurne i lagane za pripremiti.
Prvi korak je angažman njuha psa. Skrivamo poslastice ili koristimo snuffle-mat prostirke da potaknemo koncentraciju. Zatim uključujemo puzzle hranilice za sporije hranjenje, što dodatno pomaže psu ostati miran.
Učenje novih trikova također je na programu. Od “dotakni cilj nosom” do “spin”, i ciljanje dlanom šapom. Držimo lekcije kratkima, od 5 do 10 minuta, s pauzama kako bismo održali psa motiviranim i nije prenapregnut.
Odabiremo i vježbe prilagođene prostoru. Počinjemo hodanjem unatrag do zida, pa vježbamo hodanje u obliku osmice između nogu. Postepeno uvodimo i vježbe na stabilnoj platformi.
- “Cavaletti” s jastucima za bolji ritam i mobilnost
- Tunel od stolica i deke za razvijanje hrabrosti i koordinacije
- Mikro-setovi istezanja vrata i ramena s nagradama
Raspoređujemo aktivnosti u nekoliko kratkih sesija dnevno. Ovako umanjujemo stres zbog smanjenja šetnji i zadržavamo rutinu. Upotrebljavamo kvalitetne proteinske nagrade za održavanje fokusa bez težine.
U slučaju pasa sklonih debljini, kombiniramo dio obroka u puzzle igračke. Tako se kalorijski unos drži pod kontrolom dok se mentalna aktivnost psa pojačava. S vremena na vrijeme, koristimo lagane njuškalice kako bismo primirili psa.
Savjet za kontinuitet: Miješamo kognitivne zabave i jednostavne vježbe. Obavezno pratimo reakciju psa i završavamo dok je još uvijek zainteresiran. Ovim pristupom osiguravamo da aktivnosti budu zabavne i održive svakog dana.
Zdravstvena stanja koja spuštaju granicu tolerancije
Kada zahladi, neka stanja snižavaju prag ugode. Kod pasa sa srčanim problemima, cirkulacija je oslabljena, što dovodi do bržeg hlađenja. Štenci i stariji psi gube energiju brže zbog slabije termoregulacije, posebice tijekom kratkih šetnji.
Respiratorne bolesti i pasmine sa skraćenim njuškama teže podnose hladnoću. Hladan, suh zrak nadražuje dišne puteve, čineći disanje težim. Kod hipotireoze, usporen metabolizam i slaba termogeneza zahtijevaju topliju odjeću i kraće izlaske.
Hladno vrijeme pogoršava bol u zglobovima. Artritis i displazija dovode do ukočenosti i sporijeg kretanja, povećavajući rizik od padova. Pothranjenost i kronične bubrežne bolesti smanjuju potkožnu masnoću, oslabljujući izolaciju.
- Smanjimo trajanje i pojačamo učestalost izlazaka za nuždu.
- Uvedimo toplu odjeću, vodonepropusne čizmice i reflektirajuće dodatke.
- Birajmo zavjetrinu i rute bez leda; izbjegnimo nagle napore.
Za ove skupine pas, prag za skraćivanje šetnje spušta se već pri blagom minusu. Uz veterinarski plan, koji uključuje kontrolu srca i pluća te dodatke poput omega-3, glukozamin i hondroitin, poboljšavamo pokretljivost sa proizvodima kao što je CricksyDog Twinky. Time štitimo dišne puteve i osiguravamo sigurnost za starije pse tijekom zime.
Sigurnost u prometu i vidljivost zimi
Zima skraćuje dane, čineći noćne šetnje čestim. Odabiramo osvijetljene rute s manje vozila i sigurnim podom. Izbjegavamo klizave rubove i držimo se bliže unutrašnjosti nogostupa.
Držimo pse na kraćem povodcu radi sigurnosti. Led i snijeg zahtijevaju pažljivije hodanje i kontrolu. Kod slabije vidljivosti, vozilima treba više vremena da stanu, pa na prijelazima čekamo da se potpuno zaustave.
Reflektirajući dodaci poput ogrlica, povodaca, oprsnica i prsluka značajno povećavaju vidljivost. Ako je pas odjeven u tamno, dodajemo svijetleće elemente za bolju vidljivost. Nosimo reflektirajuće predmete i svjetiljke za dodatnu sigurnost.
LED ogrlice i privjesci čine nas ranije vidljivima vozačima i pješacima. Redovito pregledavamo ispravnost i mijenjamo baterije da ostanu efikasni. To nam pomaže održati sigurnost i vidljivost u lošim uvjetima.
Planiramo šetnje po ravnim, čistim površinama, izbjegavajući skliske padine. U snijegu preferiramo očišćene puteve. Time osiguravamo udobnost i vidljivost, štiteći sebe i druge u prometu.
Kako prilagoditi raspored šetnji zimskim uvjetima
Šetnje zimi planiramo tijekom najtoplijeg dijela dana. Najbolje vrijeme je obično kasno jutro ili rani poslijepodne. Tada je obično manje vjetra i vlage. Prije izlaska, detaljno provjeravamo vremensku prognozu. Pokušavamo iskoristiti kratke periode bez padalina.
Trjanje zimske šetnje ovisi o nekoliko faktora: pasminu, vjetru i vlažnosti zraka. Preferiramo više kratkih šetnji umjesto nekoliko dugih. To nam pomaže zadržati rutinu bez izlaganja prevelikoj hladnoći. U ekstremno hladnim danima, smanjujemo vanjske aktivnosti. Fokusiramo se na igre unutar doma i zadatke koji potiču njuškanje.
Pri odabiru rute za šetnju, prednost dajemo uvjetima vremena. Zaobilazimo vjetrovita mjesta, birajući zaklonjene ulice i parkove. Kad je zima mokra, nosimo vodootpornu odjeću i reflektirajuće dodatke. Također, biramo “suhe” prolaze uz zgrade. Nakon što pas jede, čekamo pola sata do sat vremena prije izlaska kako bi izbjegli probavne smetnje.
Praćenje reakcija psa na hladnoću je ključno. Obratimo pažnju na znakove poput brzog umaranja, drhtanja ili želje za povratkom kući. Te reakcije nam pomažu prilagoditi trajanje šetnji. Kad je jako hladno, aktivnosti poput treninga poslušnosti premještamo u zatvorene prostore. Radimo to uz dogovor i poštivanje zajedničkih pravila.
- Planiramo više kraćih šetnji tijekom dana umjesto dugih tura.
- Za šetnju biramo toplo doba dana: kasno jutro ili rani poslijepodnevni sati.
- Šetnju prilagođavamo vremenskim uvjetima: vjetru, oborinama, skliskim površinama.
- U mokrim uvjetima koristimo zaklonjene puteve i vodootpornu opremu.
- Čekamo 30 do 60 minuta nakon jela prije izlaska na hladnoću.
Prilagođavanjem šetnji zimskim uvjetima čuvamo zdravlje psa i održavamo rutinu. Ovime olakšavamo potrošnju energije kod psa, a ostanemo spremni za brze promjene plana prema aktualnim uvjetima.
Zaključak
Granica tolerancije temperature psa zimi varira. Ovisi o faktorima poput temperature, vjetra i vlage. Odabir odgovarajuće podloge i duljine šetnje bitan je. Ove parametre koristimo za donošenje sigurnih odluka za naše pse.
Kada temperatura padne između –6 i –10 °C, osjetljivi psi trebaju kraće šetnje. Na temperaturama ispod –12 °C, izlazimo samo kada je nužno. Trebamo paziti na njihove šape i trbuh. Ispod –18 °C, boravak vani zahtijeva posebnu opremu, a šetnje su vrlo kratke.
Zaštita uključuje kapute, reflektirajuće ogrlice i zaštitu za šape. Povratak kući znači suhu i toplu deku. Adekvatna prehrana i CricksyDog proizvodi pomažu u održavanju vitalnosti. Njega šapa smanjuje probleme uzrokovane solju i ledom.
Bitno je prilagoditi se vremenskim prilikama. Planiramo aktivnosti prema najtoplijem dijelu dana, izbjegavamo opasne uvjete. U kući se fokusiramo na igre i mentalnu stimulaciju. Tako štitimo njihovo zdravlje dok ne dođu topliji dani.
FAQ
Postoji li univerzalna temperatura ispod koje psa više ne bismo trebali šetati?
Ne postoji jedinstvena granica za sve pse. Ona varira ovisno o pasmini, veličini, dobi, zdravstvenom stanju i kondiciji psa, kao i o vrsti dlake, vjetru i vlažnosti. Za osjetljive pse, pri temperaturama između –6 i –10 °C preporučuje se skraćivanje šetnji. Ako temperatura padne ispod –12 °C, izlazimo samo zbog nužde. Pri temperaturama ispod –18 °C, većina pasa može biti izložena ozbiljnom riziku od pothlađivanja i smrzotina.
Što znači “osjetna temperatura” i zašto je važna?
“Osjetna temperatura” uzima vjetar i vlagu u obzir, pa može biti puno niža od stvarne temperature koja se pokazuje na termometru. Vjetar pojačava gubitak tjelesne topline, dok mokra dlaka ubrzava pothlađivanje. Zato se preporuča da su šetnje kratke i aktivne, umjesto da se dugo ostaje na jednom mjestu.
Koji su rani znakovi pothlađenosti i smrzotina kod pasa?
Ako pas drhti, djeluje ukočeno, letargično, ima usporeno disanje, izgleda zbunjeno i podiže šape, to su znakovi da mu je hladno. U slučaju smrzotina, uši, rep i šape postaju blijedi, hladni i tvrdi, a kasnije i ljubičasti. Pred takvim znakovima, potrebno je odmah prekinuti šetnju i postupno zagrijati psa.
Kako pasmina, veličina i dlaka utječu na toleranciju hladnoće?
Mali psi i psi s kratkom dlakom brže gube tjelesnu toplinu. Nasuprot njima, pasmine kao što su sibirski haski, aljaški malamut i bernski planinski pas zahvaljujući svojoj dvostrukoj dlaci bolje izdržavaju niske temperature. Pasmine poput whippeta, dobermana i američkog stafordskog terijera su osjetljiviji na hladnoću. To također vrijedi za brahicefalične pasmine i one bez dlake, koje zahtijevaju toplu odjeću i ograničeno vrijeme provedeno vani.
Kada samo skratiti šetnju, a kada ostati doma?
Šetnje treba skratiti ako pas pokazuje znakove hladnoće poput drhtanja i podizanja šapa, traži zaklon ili ako puše hladan vjetar. Za male i kratkodlake pse, pri temperaturama ispod –12 °C, preporučuje se izlazak samo za obavljanje nužde. Također, ako je tlo zaleđeno i posuto solju, potrebno je skratiti vrijeme provedeno vani i oprati šape po povratku kući.
Kako procijeniti mikroklimu u kvartu prije izlaska?
Za procjenu lokalnih vremenskih uvjeta koristite servise poput DHMZ, Meteo.hr, Windy ili Yr.no, posebno informacije o osjetnoj temperaturi. Otvorena polja i obalna područja često su hladnija, dok u “gradskim kanjonima” može doći do jačanja vjetra. Prije dužih šetnji isprobajte kratki izlazak, provjerite podlogu dodirom i koristite psa kao indikator prilagodbe na vanjske uvjete.
Koja oprema najbolje štiti psa zimi?
Najbolje je koristiti vodootporan kaputić koji pokriva prsa i leđa psa, zajedno s čizmama koje imaju protuklizne potplate. Ako pas ne može nositi čizme, koristite zaštitni balzam prije šetnje te isperite šape poslije. Dodatnu sigurnost u uvjetima slabije vidljivosti pružaju reflektirajuće trake i LED ogrlice.
Koje su posebne opasnosti snijega, kiše i leda?
Sol i kemikalije za odleđivanje iritiraju šape, dok led može uzrokovati ozljede poput posjekotina i klizanja. Et
ilen-glikol, koje se često nalazi u antifrizu, izrazito je otrovan i treba izbjegavati lokve koje sadrže taj spoj. Također se ne preporuča dopuštanje psu da jede snijeg, jer to može dovesti do probavnih smetnji ili otrovanja kemikalijama.
Trebamo li mijenjati prehranu psa zimi?
Za aktivne pse koji provode puno vremena na hladnoći moguće je blago povećanje kalorija. Za kućne ljubimce s kraćim šetnjama obično se preporučuje zadržavanje iste ili čak smanjenje doze hrane. Važno je osigurati kvalitetne proteine, umjereni unos masti i dovoljno tekućine. Svaku promjenu u prehrani uvoditi postupno, tijekom sedam do deset dana.
Kako nam mogu pomoći CricksyDog proizvodi zimi?
CricksyDog nudi hipoalergene formule bez piletine i pšenice (Chucky, Juliet, Ted) i Ely mokru hranu, koja je dobra za osjetljivu kožu i probavu. MeatLover poslastice idealne su za trening kod kuće jer su čist proteini. Twinky dodaci pomažu ojačati zglobove i imunitet. Chloé šampon i balzam štite kožu i šape od hladnoće. Mr. Easy i Denty proizvodi olakšavaju hranjenje i održavaju dentalnu higijenu.
Treba li pas “zagrijavanje” prije hladne šetnje?
Da, to je preporučljivo. Prije šetnje, u stanu provedite 3–5 minuta u laganim vježbama poput ciljanja, polukrugova, sporih promjena iz sjeda u stajanje i kratke igre povlačenja. Nakon povratka, psa osušite, pregledajte mu šape i uši te mu ponudite vodu. Obrok servirajte nakon što prođe 30–60 minuta od povratka s hladnoće.
Što raditi kada je vani prehladno za duge šetnje?
Kada su šetnje kratke zbog hladnoće, pojačajte mentalnu stimulaciju i fizičke aktivnosti unutar doma. Koristite njuškalice, puzzle posude za hranu, učite psa novim trikovima ili prakticirajte kratke vježbe kretanja. Takve aktivnosti trebale bi trajati 5–10 minuta, a možete ih ponavljati nekoliko puta dnevno. Dio dnevne hrane premjestite u interaktivne igračke kako bi psa dodatno motivirali.
Koja zdravstvena stanja spuštaju granicu tolerancije?
Psi s kardiovaskularnim i respiratornim problemima, hipotireozom, artritisom, displazijama, kroničnim bubrežnim bolestima, ili oni koji su pothranjeni te mladi i stariji psi, imaju nižu toleranciju na hladnoću. Za takve pse planirajte kraće, ali češće šetnje. Koristite dodatnu opremu za zaštitu i, prema potrebi, konzultirajte se s veterinarom.
Kako povećati sigurnost i vidljivost u prometu zimi?
Za bolju sigurnost i vidljivost tijekom zime koristite reflektirajuće povodce, prsluke te LED ogrlice. Preferirajte osvijetljene rute s manje prometa i čvrstim podlogama. Držite povodac kratko, redovito provjeravajte baterije i budite oprezni na prijelazima zbog mogućeg produljenog zaustavnog puta vozila.
Kako prilagoditi raspored šetnji zimskim uvjetima?
Šetnje planirajte tijekom najtoplijeg dijela dana, povećajte broj kraćih izlazaka i birajte rute zaštićene od vjetra. Nakon jela, pričekajte 30–60 minuta prije izlaska. Pratite vremensku prognozu kako biste iskoristili periode bez vjetra ili oborina. U ekstremno hladnim danima, vani idite samo zbog nužde.