i 3 Sadržaj

Trening brzine za pse – Sve što trebaš znati o tome!

m
pas
}
20.11.2025.
trening brzine za pse

i 3 Sadržaj

“Brzina je oblik vještine.” — Usain Bolt. Ta misao vrijedi i za naše pse. Kada planiramo trening brzine za pse, učimo ih kako spojiti snagu, fokus i radost kretanja u jednu čistu, sigurnu igru.

U ovom vodiču pokazujemo kako sprint za pse podiže kardiovaskularno zdravlje. Gradi eksplozivnu snagu i finu koordinaciju. Istovremeno jača mentalni fokus i smanjuje stres. Cilj nam je da agilnost pasa raste bez rizika, uz jasan plan i pozitivnu motivaciju.

Trening je za obiteljske pse koji vole trčati, i za sportske timove u agilityju, canicrossu, flyballu i coursingu. Kroz naš vodič za trening pasa vodimo te korak po korak. Proces uključuje procjenu predispozicija i sigurnosti, osnovna oprema, planovi, prehrana i oporavak. Posebno ističemo postepenost, prevenciju ozljeda i humane metode nagrađivanja.

Pokazat ćemo kako izgleda trening psa kod kuće. Kako birati podloge i kako mjeriti napredak. Uključit ćemo smjernice o prehrani i dodacima te preporuke brenda CricksyDog. Nude hipoalergene opcije bez piletine i pšenice, koje se dobro uklapaju u potrebe pasa sprintera.

Spremni smo krenuti pametno i sigurno. Zajedno ćemo oblikovati kondiciju psa kroz kratke sprinteve. Pažljivo zagrijavanje i jasno doziranje opterećenja su ključni. Naš plan je praktičan, motivirajući i izvediv.

Ključne napomene

  • Trening brzine za pse poboljšava zdravlje srca, koordinaciju i fokus.
  • Sprint za pse treba biti postepen i siguran, uz obavezno zagrijavanje i hlađenje.
  • Agilnost pasa raste kroz kratke, kvalitetne dionice i pozitivnu motivaciju.
  • Vodič za trening pasa obuhvaća procjenu, opremu, planove, prehranu i oporavak.
  • Trening psa kod kuće je moguć uz dobar raspored i pažljiv odabir podloge.
  • CricksyDog nudi hipoalergene opcije bez piletine i pšenice za pse sprintere.

Što je trening brzine i zašto je važan za pse

Trening brzine podrazumijeva strukturirane treninge s visokim intenzitetom i pauzama za oporavak. Obuhvaća sprint intervale, reakcijske startove i usavršavanje tehnike koraka. Kad govorimo o sprint treningu za pse, mislimo na pažljivo planirane aktivnosti. Prilikom toga, vrijeme je precizno odmjereno, pazimo na teren i reguliramo pauze.

Ovaj pristup jača kardiovaskularno zdravlje i podiže VO2max, te čini mišiće snažnijima. Psi postaju eksplozivniji, što poboljšava njihovu koordinaciju i reakciju. To su osnovne prednosti treninga brzine koje primjećujemo u različitim situacijama.

Jasno postavljeni zadaci i kratke serije aktivnosti pomažu psima da potroše višak energije. Također, olakšava im da se koncentriraju. Smanjenje stresa i dosade dovodi do manje destruktivnog ponašanja i poboljšava poslušnost. Sprintovi, umjereno raspoređeni, pomažu u održavanju težine, važnoj za zdravlje zglobova i tetiva.

Sprint i agilnost su ključni u sportovima kao što su agility, flyball i lure coursing i direktno utječu na uspjehe. Igrački psi također imaju koristi; kratki intenziteti štite zglobove i osvježavaju uobičajene šetnje. Sprint se razlikuje od dugotrajnog trčanja po intenzitetu i potrebi za većim oporavkom. Nasuprot tome, dugotrajno trčanje zahtijeva manje eksplozivne napore.

Zašto je to važno? Intervalni trening uči pse efikasnom kretanju, stabilnosti tijela i sigurnom kontaktu s podlogom. Povezujući agilnost i sprint, poboljšavamo tehniku kretanja. Smanjujemo rizik od ozljeda i olakšavamo komunikaciju između psa i vodiča.

  • Sprint intervali s potpunim odmorom za razvoj eksplozivnosti i intenziteta kod pasa.
  • Reakcijski startovi popraćeni vizualnim ili zvučnim signalima za poboljšanje obrade podražaja.
  • Usvajanje tehike koraka i izvođenje kratkih zavoja za izvrsnu agilnost i održavanje brzine.
  • Jasna distinkcija između sprinta, koji je kratak i intenzivan, i dugog trčanja, koje je staloženo i aerobno.

Kako procijeniti predispozicije i sigurnost psa prije početka

Prvi korak obuhvaća veterinarski pregled prije započinjanja treninga. To uključuje auskultaciju srca, provjeru stanja kukova, koljena, tetiva, mišića, te pregled šapa i noktiju. Također mjerimo tjelesnu masu i BCS. Cilj je prilagodba opterećenja kao i očuvanje sigurnosti tijekom treninga pasa.

Da bismo štitili mlade pse, izbjegavamo jake skokove i sprinteve do zatvaranja ploča rasta. To se obično događa između 12. i 18. mjeseca života. Osim toga, pasmine poput mopsa i engleskog buldoga, koje su sklonije toplotnom stresu, treniramo u hladnijim uvjetima s kraćim intervalima.

Prilikom određivanja tempa treninga, uzimamo u obzir prirodne predispozicije pasmina za sprint. Pasmine poput hrtova, border collija, belgijskih ovčara i vizsla često posjeduju dobre genetske predispozicije. No, svaki pas je jedinstven. Stoga provodimo kratke probne trčanja, obratimo pažnju na znakove umora kod pasa.

Pse koji imaju povijest ozljeda tetiva ili ligamenata pažljivo pratimo. Uvodimo specijalizirani screening za sportske pse i postupno povećavamo intenzitet treninga. Ako je potrebno, radimo u suradnji s certificiranim stručnjacima za rehabilitaciju pasa. Cilj je maksimalno povećanje sigurnosti tijekom treninga pasa.

  • Osnovna poslušnost: pouzdan poziv i jasna naredba “stani”.
  • Kontrola impulsa: miran start, bez naglog povlačenja.
  • Stabilan temperament u distrakcijama: druge životinje, buka, promet.
  • Redovit veterinarski pregled prije treninga i periodični screening pasa sportaša.
  • Uvažavanje predispozicije pasmina za sprint uz individualnu prilagodbu opterećenja.

Osnovna oprema za trening brzine

Za početak je bitan Y‑model oprsnica za trčanje psa. Taj model omogućava slobodu kretanja bez pritiska na vrat ili ramena. U kombinaciji s njom, koristimo lagani amortizirajući povodac za rad na intervalima. Kratki povodac primjenjujemo za precizno usmjeravanje psa tijekom tehničkih vježbi.

Pouzdan sprint zahtijeva ograđeni prostor. Alternativa je dugi tracking povodac koji omogućava kontrolu tijekom trčanja.

Zaštita šapa psa je ključna. Upotrebljavamo balzam za zaštitu jastučića na tvrdim podlogama. Na ekstremnim površinama koristimo zaštitne cipele. Također, redovito kratimo nokte da osiguramo stabilnost i smanjimo rizik od klizanja.

Za precizno mjerenje brzine psa, kombiniramo tehnologiju i trening opremu. Upotrebljavamo štopericu ili aplikaciju za mjerenje intervala. Koristimo konuse i markere za određivanje trase i prečke za praćenje ritma koraka.

GPS ogrlica pas s akcelerometrom prati aktivnost. Tako imamo uvid u tempo, pređenu distancu i opterećenje tijekom treninga.

Noćni treninzi zahtijevaju dobru vidljivost. LED ogrlice i reflektirajući prsluci čine nas vidljivim u mraku. To pridonosi sigurnosti i omogućava psu da zadrži prirodni pokret.

Agiliti elementi su odlični za raznolikost treninga. Uključujemo sklopive tunele i prečke koje su bezopasne za promjenu smjera. Kao nagradu biramo privlačnu igračku koja motivira psa. Ne zaboravljamo na vodu i sklopivu zdjelicu koja je uvijek uz nas.

Oprema koju koristimo čini trening psa sjajnim. Eliminira stres i čini svaku sesiju kontroliranom i produktivnom.

trening brzine za pse

Brzinu kod pasa razvijamo kratkim sprintevima uz dovoljno vremena za oporavak. Vježbamo 10–20 sekundi, nakon čega slijedi odmor od 1,5–3 minute. Počinjemo s tri do četiri serije, uvijek vodeći računa o znakovima umora psa. Ako uočimo pad tehnike, odmah prekidamo s vježbom jer je kvaliteta važnija od kvantitete.

Planiramo dva do tri brzinska treninga tjedno, uz pauzu od 48 sati između. Uključujemo i jedan do dva dana treninga za jačanje i poboljšanje osjećaja položaja tijela kako bismo povećali stabilnost zglobova. Svaki plan prilagođavamo prema dobi i pasmini psa, kao i prema tipu podloge i klimi.

Kada tek započinjemo, koristimo lagane intervale s kratkim distancama i jasnim startovima na mekim podlogama. Kako pas postaje snažniji, postupno uvodimo HIIT treninge, ali uvijek pazimo da ne forsiramo psa koji pokazuje znakove umora.

Periodizacija treninga obuhvaća četiri faze razvoja. Počinjemo s bazom koja uključuje tehničke vježbe i lake intervale. Zatim napredujemo na razvojnu fazu s eksplozivnim vježbama i sprintevima dužine 50–150 metara. Slijedi faza specifičnosti, gdje se fokusiramo na promjene smjera i reakcijske startove. Taper faza dolazi na kraju, sa smanjenim volumenom i ciljem da se psu omogući svježina.

Intenzitet ili volumen treninga povećavamo za maksimalno 10–15% tjedno. Dana aktivnog oporavka, odabiremo šetnju, lagano plivanje ili nisku aerobnu aktivnost. Uključujemo masažu i vježbe za povećanje mobilnosti, kako bismo ubrzali povratak psa na punu spremnost.

  • Sprintevi 10–20 s, odmor 1,5–3 min, 3–4 ponavljanja na početku.
  • Napredovanje 10–15% tjedno, uz stalnu procjenu tehnike.
  • 2–3 brzinska + 1–2 dana snage i propriocepcije u tjednu.
  • Jasna periodizacija treninga psa: baza, razvoj, specifičnost, taper.

Zahvaljujući takvom pristupu, intervalni trening i pažljivo planirani HIIT rezultiraju mjerljivim napretkom. Vaš pas bit će motiviran i siguran.

Zagrijavanje i hlađenje – ključ prevencije ozljeda

Za siguran sprint, neophodno je kvalitetno zagrijavanje psa. Počinjemo s 10–15 minuta šetnje, zatim prelazimo na lagani trot. Pratimo kako pas diše i kreće se. Glavni cilj je poboljšati cirkulaciju, zagrijati mišiće i osigurati da pas reagira na komande.

Uključujemo pokrete koji čuvaju zglobove i mišiće. To uključuje dinamičko istezanje kružnim kretanjem oko nogu, bočne korake i vježbe za mobilnost vrata. Kroz “target” vježbu nosom te “sit to stand” pokrete, aktiviramo važne mišićne skupine.

Pred start dodajemo kratke sprinteve od 3×20–30 metara na 60–80% maksimalne brzine. Tako psa pripremimo za napor bez rizika od ozljeda. Statika u ovoj fazi nije korisna. Zato izbjegavamo statičko istezanje radi bolje elastičnosti tetiva.

Završetak treninga zahtijeva hlađenje koje traje 8–12 minuta. Polako hodamo s psom dok mu se puls i disanje ne stabiliziraju. Zatim pratimo s laganim pasivnim pokretima i masiramo mišiće kvadricepsa i leđa.

Tijekom hlađenja, hidratacija je ključna, s malim gutljajima vode. U vrućim uvjetima, nadoknađujemo elektrolite i tražimo hlad. Kako bismo izbjegli iritacije kože, izbjegavamo brzo hlađenje.

Na samom kraju pregledavamo šape i nokte psa, nanosimo balzam ako je potrebno. Ovaj postupak utvrđuje rutinu, potiče oporavak i prirodno podržava zdravlje psa. Dinamičko istezanje ostaje ključan dio svakog treninga.

Vježbe za razvoj eksplozivnosti i tehnike sprinta

Eksplozivnost psa potičemo startovima iz sjedićeg, ležećeg i stojećeg položaja. Dajemo vizualni ili zvučni znak, zahtijevajući oštar prvi korak. Kroz kratke trening serije s visokovrijednom nagradom održavamo fokus i stabilan puls.

Za razvoj pravilne tehnike sprinta koristimo drilove koraka. Koristimo nisku ljestvicu ili markere postavljene na razmaku od 1,5 do 2 puta duljine šape za usklađivanje ritma i duljine koraka. U tom procesu, niske prepreke koristimo za poticanje brzih nogu i učestalosti koraka.

Za izgradnju agilnosti i stabilnosti uvježbavamo promjene smjera. To ostvarujemo kroz T-drill vježbe, slalom između konusa razmaknutih 5 do 10 metara, te vježbanje ‘J’ i ‘S’ linija za bokovne promjene smjera. Posebnu pažnju posvećujemo kontroli tijela i glatkom usporavanju.

Odabiremo pliometrijske vježbe s niskim do srednjim intenzitetom opterećenja. Uključujemo skokove preko prepreka, skakanje na nisku platformu s kontroliranim silaskom, te hopsicanje preko mekanih prepreka. Vježbama se posvećujemo 1 do 2 puta tjedno, s malim brojem ponavljanja i dugim pauzama između serija.

Hill sprints na blagim uzbrdicama, s nagibom od 3 do 6%, pojačavaju snagu odraza uz minimalni pritisak na zglobove. Izvodimo kratke dionice uz puni oporavak između. Ovim pristupom razvijamo eksplozivnost psa bez nepotrebnog stresa.

Poboljšavamo pokretljivost i balans trupa kroz “cookie stretches”, koristeći nestabilne podloge poput balans diska. Tako podupiremo tehniku sprinta i sigurne promjene smjera pri visokim brzinama.

Brza rutina

  • 3–5 startova iz različitih položaja
  • 2 serije drilova koraka s markerima
  • 1 T‑drill + 1 slalom
  • 4–6 kratkih pliometrijskih skokova
  • 2–4 hill sprinta uz puni odmor

Kratki blokovi treninga i jasni znakovi održavaju motivaciju. Temelj stabilnog uspjeha postavljaju pliometrijske vježbe s pažljivo odmjerenim promjenama smjera. Dosljednim radom i preciznošću sve to dovodi do izražene eksplozivnosti.

Naš napredak mjeri se poboljšanim prvim korakom, manjim proklizavanjem i čišćim ritmom. Kako se tehnika sprinta poboljšava, postepeno povećavamo kompleksnost i raznolikost zadataka.

Trening na različitim podlogama i u različitim uvjetima

Za optimalne rezultate, izbor podloge je ključan. Trava i kvalitetno održavana zemlja pružaju stabilnost te smanjuju rizike prilikom promjena smjera. Ove podloge su idealne za vježbe koje zahtijevaju brza ubrzanja ili naglo zaustavljanje. Kada treniramo na travi, pas lakše savladava tehniku trčanja, uz manje opterećenje na zglobovima.

Pijesak je izazovan jer zahtijeva dodatnu snagu i dobru stabilizaciju. Stoga radimo na kraćim dionicama s dužim pauzama. Na asfaltu smanjujemo količinu treninga i fokusiramo se na manje zahtjevne vježbe. Također, moramo se pobrinuti za zaštitu šapa naših pasa.

Na mokroj travi, blatu ili ledu, postoji veći rizik od klizanja. Zato usporavamo, biramo manje zahtjevne staze i često provjeravamo šape pasa za bilo kakva oštećenja. Ovo je ključno kako bismo spriječili ozljede.

Ljeti treniramo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Bitno je osigurati svježinu, vodu i odmore, a podlogu testiramo dlanom. Ako je prevruća za nas, bit će pretopla i za psa. Zimi, priprema za trening je duža, a šape pratimo nakon kontakta s posolicom.

Različite vremenske uvjete poput vjetra i kiše uzimamo u obzir. Prilagodimo intenzitet i fokusiramo se na tehniku. To nam pomaže održati dosljednost treninga bez nepotrebnih rizika.

  • Prioritet: najbolje podloge za psa za brzinu i sigurnost.
  • Sprint na travi pas koristi za učenje linije i mekši doskok.
  • Pijesak doziramo: kraće dionice, duži oporavak.
  • Asfalt samo za drilove niskog intenziteta uz zaštita šapa pasa.
  • Trening psa ljeti: hlad, voda, test temperature podloge dlanom.

Prehrana i oporavak za pse sprintere

Pse sprintere hranimo kvalitetnom, lako probavljivom hranom. Uključujemo životinjske izvore poput piletine, puretine ili govedine. To im omogućava protein potreban za performanse i masti za brzu energiju. Veći obrok planiramo 3–4 sata prije treninga, a manji snack 60–90 minuta prije, ako je to potrebno.

Za prevenciju torzije želuca, posebno kod velikih pasmina, držimo se planiranih obroka. Također izbjegavamo aktivnosti odmah nakon jela. U roku od 30–60 minuta nakon treninga dajemo psu vodu i manji obrok. To pomaže u nadoknadi glikogena. U toplijim danima koristimo elektrolite za pse, a u ostalim slučajevima svježu, čistu vodu.

Odmah nakon treninga, započinjemo s oporavkom hidratacijom. Zatim slijedi lagana masaža, vježbe mobilnosti i odmor. Dani s manje aktivnosti i povremeno plivanje pomažu u ublažavanju bolova u zglobovima i poboljšavaju cirkulaciju. Kontinuirano pratimo tjelesnu težinu i BCS da bismo osigurali optimalno tjelesno stanje za sprintove.

Veterinar procjenjuje potrebu za dodacima: omega-3 (EPA i DHA) smanjuju upale, a kolagen ili GLM podržavaju zglobove. Osnova je pravilna prehrana i pažljiva ravnoteža tjelesnih aktivnosti tijekom tjedna. To nam pomaže očuvati brzinu i izdržljivost bez nepotrebne opasnosti.

Brzi podsjetnik:

  • Visokokvalitetan protein za pse sportaše i masti za energiju.
  • Raspored hranjenja: 3–4 sata prije glavnog treninga; snack 60–90 minuta prije.
  • Hydration and electrolytes for dogs in heat, as needed.
  • Recovery post-training includes sleep, mobility exercises, gentle massage, and swimming.
  • Monitoring BCS and weight for optimal sprinting performance.

CricksyDog preporuke za optimalnu izvedbu i zdravlje

Odabir hrane za sprintere zahtijeva stabilnost i laku probavljivost. CricksyDog se ističe jasnim deklaracijama, visokom bioraspoloživošću te energijom koja ne opterećuje nakon napornih treninga.

Ključ je u formuli: Izbor hipoalergenske hrane smanjuje rizik od alergijskih reakcija. Suha hrana bez pšenice i piletine štiti od svrbeža, mekih stolica i padova energije. Ovo omogućava fokusiran start i brzi oporavak.

Za štence imamo Chucky, za male pse Juliet, a za veće Ted. Svaka formula dolazi s različitim okusima. Ely mokra hrana postaje ključna za povećanje ukusnosti i brzi oporavak nakon vježbanja.

MeatLover poslastice iz 100% mesa koristimo kao nagradu. One pružaju motivaciju kroz visoku nutritivnu vrijednost, bez nepotrebnih dodataka.

Twinky vitamini podupiru svakodnevno zdravlje, dok posebna formula pomaže zglobovima pod opterećenjem. Denty štapići čuvaju zdravlje usta, što olakšava apsorpciju hranjivih tvari.

Zaštita kože i šapa oslanja se na Chloé šampon i balzam. Mr. Easy veganski preljev povećava unos hrane kod izbirljivih pasa, bez opterećenja za probavu.

Svaka strategija hrane prilagođava se dobi, težini i ciljevima psa. Pratimo reakciju psa na hranu kroz kondiciju, sjaj dlake i čvrstoću stolice. CricksyDog i Ely hrana, zajedno s MeatLover, Twinky i Denty proizvodima, osigurava zdravlje i kondiciju.

Plan tjednog treninga za početnike, srednji i napredni nivo

Planiramo tjedan s preciznošću: zagrijavanje, glavni dio, hlađenje su ključni. Naš fokus je kvaliteta, ne količina. Zapisujemo: brzinu, broj ponavljanja, puls, znakove umora i motivaciju.

Za novake, stabilnost je ključ. Prvih četiri tjedna obuhvaćaju 2 dana brzih treninga, recimo utorak i petak. Uključuju 4×10–15 sekundi sprinta s pauzama od 2–3 minute. Dodajemo dan za snagu i propriocepciju, s 3 dana za opuštanje.

  • Brzina: kratke etape, ravne staze.
  • Snaga: temeljne vježbe, mekana podloga.
  • Oporavak: smirene šetnje, bez napetosti na uzici.

Od petog tjedna, podižemo nivo. Trening se povećava na 2–3 brzinska dana, kao na primjer ponedjeljak, srijeda, subota. Uključujemo promjene smjerova i sessione brdskih sprinteva. Snaga je na rasporedu 1–2 puta tjedno, a oporavak je dva dana.

  • Tehnika: čist start, minimalan kontakt sa zemljom.
  • Hill sprint: kratko brdo, potpuni odmor.
  • Bilježenje: pratimo tjedne promjene u izvedbi.

Kad dođemo do devetog tjedna, ulazimo u fazu za napredne sprintere. Tijekom tjedna radimo 3 dana raznih sprinteva: Dan A fokus je na startovima i kratkim sprintevima 8×10–12 sekundi; Dan B srednje dugačkih sprinteva 6×60–100 metara; Dan C cilja na agilnost i pliometriju. Snaga se trenira 1–2 dana, a za oporavak rezerviramo 1–2 dana.

  1. Dan A: brzi startovi, odmor između serija.
  2. Dan B: ravna dionica, kontrola ritma i koraka.
  3. Dan C: vježbe s čunjevima, agilnost, niski skokovi.

Integriramo tjedni “deload” svaka 3–4 tjedna, smanjujući volumen treninga za 30–40%. Ovime održavamo energiju i minimiziramo rizik od ozljeda. Napredak mjerimo kvalitetom izvedbe, ne samo brojem.

Osnovno pravilo za sve razine: planiranje je temelj. Tjedni plan raspoređujemo, ističući dane za brzinu, snagu i oporavak. Ako motivacija pada, prilagodimo trening više igri.

Zagrijavanje i hlađenje su ključni na početku i kraju svakog treninga. Smanjuju rizik od grčeva i ubrzavaju oporavak. Red, strpljenje i dosljednost pretvaraju trening pasa u rutinu koja vodi ka stabilnom napretku.

Trening snage koji podržava brzinu

Snaga stvara temelj za eksplozivnost. Da bismo povećali snagu psa za sprint, izvodimo kratke, kontrolirane treninge. Ovo radimo dva puta tjedno, trajanje je 20–30 minuta. Ostavljamo dovoljno energije za dane treninga brzine. Tijekom vježbi, držimo kralježnicu u neutralnom položaju, dok su pokreti potiska i povratka ritmični.

Napravljeno je fokusiranje na vježbe za jačanje stražnjeg dijela tijela i precizno aktiviranje mišića. Step-up vježbe na niskoj platformi razvijaju kvadricepse i mišiće stražnjice. Hodanje unatrag aktivira hamstringse te uči psa pravilnom odrazu. Dodatno, vježbe oslanjanja na zid jačaju ramena i stabiliziraju lopatice.

Trening srednjeg dijela tijela psa osigurava stabilnost pod opterećenjem. Varijacije vježbe “dead bug” s ciljevima jačaju kontrolu nad zdjelicom i disanjem. Ovo nam omogućava stabilizaciju zglobova psa tijekom promjene smjera i pri izvođenju snažnih startova.

Proprioceptivni trening obavljamo koristeći balans disk i niske klupe. Usredotočujemo se na stabilnost gležnja i koljena, održavajući tijelo bez podrhtavanja i u pravilnoj liniji. Controlled tug vježbe služe kao izometrička potpora za vrat i ramena. No, pratimo da serije budu kratke i da hvat ostaje čvrst.

  • Kontrolirani sit to stand i stand to sit fokusirani su na potisak stražnjih nogu.
  • Step-up i spori silazak za ravnomjerno jačanje.
  • Backward walking na udaljenosti od 5–10 metara, u 2–3 serije.
  • Wall stands traju 10–20 sekundi, s fokusom na stabilne lopatice.
  • Dead-bug vježba s ciljem, izvodi se 6–8 puta za svaku stranu.
  • Korištenje balans diskova za kratke izometričke vježbe.
  • Controlled tug vježba traje 10–15 sekundi, s 3–4 ponavljanja.

Napredniji psi mogu raditi blage sprinteve s tegovima na sanjkama, na mekanoj podlozi. Elastične trake koristimo za aktivaciju, a ne za iscrpljivanje. Praćenje snage, stabilnosti zglobova i urednih pokreta psa je kontinuirano.

Između sesija ostavljamo 48 sati odmora. Nakon lakših dana, radimo na stražnjem lanacu i jačanju srednjeg dijela tijela. Izogibamo se teškim sprintevima dan nakon vježbanja. Fokus je na kvaliteti ponavljanja, više nego na njihovom broju.

Mentalna stimulacija i motivacija tijekom treninga

Trudimo se zadržati motivaciju psa na visokoj razini. To postižemo korištenjem najpoželjnijih poslastica kao što su MeatLover 100% mesne poslastice i omiljenih igračaka. Ova strategija potiče želju za učenjem i omogućuje psu da se u potpunosti koncentrira. Treninzi su kratki i dinamični.

Upotrebljavamo čvrste signale za početak i kraj rada: “ready”, “go”, “gotovo”. Kontrola uzbuđenja i precizno vezivanje pozitivnih pojačanja za željeno ponašanje su ključni. Završetkom serije dok je motivacija još uvek na vrhuncu, intenzitet i žar ostaju očuvani.

Impulzne vježbe čine temelj svake brze sesije. Pas čeka na signal, a onda dolazi do targetiranja šape ili njuške. Vježba se odvija i uz prisustvo drugih pasa, ali uz postupno smanjenje osjetljivosti. Ovo pomaže psu da održi fokus i ignorira smetnje.

U pauzama između serija, uvodimo lagane mentalne zadatke. To uključuje mirno ležanje s fokusom na disanje ili traženje skrivenih poslastica. Ovakve aktivnosti smanjuju psihofizičku napetost i brže vraćaju psa u stanje spremnosti.

Postupamo bez kazni, samo s pojačanjem pozitivnih iskustava. Interakcija jača preko želje, a ne straha. Redovito mijenjamo igračke i poslastice kako bismo trening učinili uvijek zanimljivim. Održavanje psa usredotočenim postaje lakše.

  • Kratke sesije: 3–5 minuta rada, pa kratak mentalni zadatak.
  • Signali: “ready” priprema, “go” pokret, “gotovo” odmor.
  • Nagrede: izmjena poslastica MeatLover i omiljene loptice ili tug igračke.
  • Postupno okruženje: od mirnog prostora do prisutnosti drugih pasa.

Najčešće pogreške i kako ih izbjeći

Česte greške u treniranju pasa pojavljuju se zbog brzopletosti. Preskakanje zagrijavanja i hlađenja može dovesti do ozljeda tetiva i leđa. Također, prebrz rast volumena treninga može uzrokovati pretreniranost. Ključno je usporiti, postupno povećavati intenzitet i pažljivo pratiti sve promjene.

Sprinterske ozljede pasa često su rezultat lošeg odabira podloge. Klizav ili mokar teren povećava rizik od klizanja. Da bismo smanjili taj rizik, biramo podloge s dobrom trakcijom. Redovitom provjerom šapa i noktiju izbjegavamo ozljede poput rezova.

  • Uvijek odradimo 8–12 minuta laganog hoda, dinamičkih pokreta i aktivacije corea.
  • Povećavamo broj ponavljanja za 10–15% tjedno umjesto naglog skoka.
  • Uvodimo tjedne deload faze s manjim volumenom i kraćim sprintovima.
  • Biramo oprsnicu koja ne blokira ramena; izbjegavamo neudobne ili uske modele.

Preduge serije bez adekvatnog odmora mogu dovesti do pretreniranosti. Umor loše utječe na tehniku, povećavajući rizik od ozljeda. Stoga, prednost dajemo kvaliteti nad kvantitetom. To znači kraće vježbe, s pauzama za odmor, kontrolu disanja i srčanog ritma.

  1. Mjerimo i bilježimo opterećenje: trajanje, broj sprintova, podlogu i vrijeme oporavka.
  2. Pratimo rane znakove boli: šepanje, izbjegavanje skoka, promjena raspoloženja.
  3. Treniramo u hladnijem dijelu dana, izbjegavamo vrućinu i sparinu.
  4. Osiguravamo vodu prije i nakon rada; kratki gutljaji tijekom pauza.

Hranjenje psa velikim obrokom neposredno prije treninga može dovesti do nelagode. Umjesto toga, dajemo manji obrok dva sata prije i koristimo kvalitetne nagrade. Ovaj pristup održava psa motiviranim, smanjuje greške i povećava sigurnost treninga.

Mjerenje rezultata i priprema za natjecanja

Protokoli koje smo postavili omogućavaju detaljno praćenje rezultata. Testiramo brzinu psa na 50 m i 100 m, bilježimo vrijeme koje mu je potrebno da reagira na signal te izmjerimo njegovu učinkovitost u slalomu od 10 m. Za sve mjerenje koristimo GPS/akcelerometar i štopericu, zapisujući sve bitne informacije u dnevnik. U njega upisujemo i uvjete treninga, motivaciju te koliko vremena psu treba da se oporavi.

U standardizaciji testa sprinta pas pokazuje svoje sposobnosti. Ponavljamo dvije do tri probne vožnje za svaku utrku. Uvijek se trudimo zadržati istu rutinu prije početka i istu vrstu podloge da bi rezultati bili usporedivi. Ovo nam pomaže pratiti napredak kroz različite faze treninga.

Priprema za natjecanja uključuje detaljnu kontrolu logistike. Provjeravamo svu opremu i pravila natjecanja kao što su agility, flyball ili coursing. Također, pripremamo veterinarsku knjižicu, plan hidratacije i prilagođene obroke za psa. Sve detalje zapisujemo kako bismo bili sigurni da ništa nije prepušteno slučaju.

Tapering faza započinje 7 do 10 dana prije natjecanja. U toj fazi smanjujemo ukupan obim treninga za 30 do 50% ali zadržavamo intenzitet kroz kratke sprinteve s dugim odmorima. Ovime osiguravamo da pas ostane svjež i spreman za natjecanje bez gubitka forme.

Na dan natjecanja držimo se uspostavljene rutine. To uključuje temeljito zagrijavanje, kratke sprinteve za poticanje “priming”, smirenje između nastupa te na kraju hlađenje i usmjeren oporavak. Svaku vožnju analiziramo, bilježeći dojmove i tehničke pojedinosti da bismo imali jasnu sliku za buduće nastupe.

  • 50 m i 100 m – mjerenje brzine psa s GPS-om i štopericom
  • Reakcijski start – vrijeme od signala do prvog koraka
  • Slalom 10 m – broj dodira i vrijeme
  • tapering psa 7–10 dana – manje kilometraže, ista brzina
  • priprema za natjecanje pas – oprema, pravila, hidratacija, obroci
  • test sprinta pas – 2–3 ponavljanja uz jednaku rutinu

Zaključak

Jasno je da planiranje pruža sigurnost i uspjeh u treningu pasa. Početak je određen veterinarskom procjenom i pažljivim odabirom opreme. Napredak osiguravamo pametnom gradacijom intenziteta. Sesije obuhvaćaju temeljito zagrijavanje, vježbe hlađenja, tehnike trčanja i sprinteve na različitim terenima.

Pola uspjeha leži u prehrani i odmoru. Odabiremo specijaliziranu hranu kao što su CricksyDog Chucky, Juliet i Ted, Ely mokra hrana, uz poslastice poput MeatLover. Za zdravlje koristimo Twinky vitamine, Chloé proizvode za njegu i Mr. Easy preljeve. Denty dentalni štapići pomažu u održavanju higijene zubi.

Za početak sprint treninga s vašim psom, preporučujemo osmotjedni plan. Trening prilagođavamo na temelju rezultata i opterećenja. Važno je konzultirati se s veterinarom ili kineziologom za pse kad je to potrebno.

Težimo stvaranju brzog, zdravog i sretnog psa koji uživa u svakom trku. Sa pravim planom, kvalitetnom hranom i strpljenjem, trening brzine pasa postaje dio svakodnevice. Osnovne vrijednosti su nam postupnost, jasna komunikacija i konzistentnost u radu.

FAQ

Kada možemo započeti s treningom brzine i je li potreban veterinarski pregled?

Prije početka treninga potreban je detaljan veterinarski pregled. Provjeravamo srce, zglobove i šape, uz procjenu tjelesne mase i BCS-a. Za mlade pse trening počinjemo nakon zatvaranja ploča rasta, što varira od 12 do 18 mjeseci, ovisno o pasmini.

Koje su glavne koristi sprint treninga u odnosu na dugo trčanje?

Sprint povećava VO2max, jača stražnje noge i core. Poboljšava reakcijsku brzinu i propriocepciju te smanjuje stres mentalnom stimulacijom. Nasuprot tome, dugotrajno trčanje je blagotvornije za tetive jer je aerobno, ali ne potiče razvoj eksplozivnosti kao intervalni sprint.

Kojim psima je namijenjen trening brzine?

Trening je primjeren svim psima, od obiteljskih do onih u agilityju, flyballu, canicrossu i coursingu. Hrtovi, border colliji, belgijski ovčari i vizsle ističu se svojim sposobnostima. Ipak, svakom psu pristupamo individualno, prilagođavajući trening kondiciji i temperamentu.

Koju opremu trebamo za siguran trening?

Za sigurnost na prvom su mjestu Y-opršnica koja ne ometa kretanje ramena i elastin povodac. Koristimo i konusine, markeri za označavanje te niske prepreke za agilnost. Za noćne treninge potrebne su LED ogrlice ili reflektirajući prsluci. Ne smijemo zaboraviti ni na balzame i cipele za zaštitu šapa pasa od ozljeda.

GPS/akcelerometar i štoperica ključni su za praćenje napretka.

Kako izgleda osnovni plan sprint intervala?

Početni plan obuhvaća 3-4 sprinta trajanja 10-20 sekundi, s pauzom od 1,5-3 minute između. Svaki tjedan povećavamo intenzitet za 10-15%, organizirajući 2-3 treninga. Prioritet dajemo kvaliteti, prekidajući vježbu pri padu tehnike.

Kako pravilno zagrijati i ohladiti psa?

Zagrijavanje uključuje 10-15 minuta brze šetnje, lagane trot, dinamičke vježbe i kratke progresije. Za hlađenje potrebno je 8-12 minuta lagane šetnje, blage ROM vježbe i masažu mišića. Izogibamo se statičkom istezanju uz sprint.

Koje vježbe razvijaju eksplozivnost i tehniku sprinta?

Za bolju eksplozivnost radimo reakcijske startove, vježbe s ljestvama i slalom kroz konuse. Koristimo i T-drill, niske pliometrične prepreke te hill sprints. Trening trupa s vježbama poput “cookie stretches” povećava snagu i agilnost. Kratke serije uz visokovrijedne nagrade osiguravaju fokus tijekom treninga.

Na kojim podlogama je najpametnije trenirati?

Najbolji izbor su trava i kvalitetno održavana zemlja. Pijesak koristimo umjereno zbog većeg opterećenja. Tehničke vježbe s niskim intenzitetom izvodimo na asfaltu. Tijekom vrućina treniramo u svježijim dijelovima dana, a zimi produžujemo zagrijavanje i čistimo šape od soli.

Kako hranimo i hidratiziramo pse sprintere?

Psima nudimo kvalitetnu hranu bogatu proteinima i mastima. Veliki obrok serviramo 3-4 sata prije treninga, a manji snack 60-90 minuta unaprijed, ako je potrebno. Vodu dajemo nakon treninga i po potrebi mali obrok unutar sat vremena. U vrućim danima koristimo veterinarske elektrolite za nadoknadu tekućine.

Koje CricksyDog proizvode preporučujemo za brzinu i oporavak?

Izdvajamo hipoalergene linije bez piletine i pšenice. Za štence preporučujemo Chucky, za male pse Juliet, a Ted je namijenjen srednjim i velikim psima. Dostupni su s janjetinom, lososom, zecom, insekt proteinom ili govedinom. Za oporavak tu je Ely mokra hrana, MeatLover poslastice za nagrade, Twinky vitamini i dodaci za zglobove. Chloé šampon i balzam štite kožu i šape, Mr. Easy preljev podiže apetit, a Denty dentalni štapići brinu o oralnoj higijeni.

Kako izgleda tjedni plan za početnike, srednje i napredne?

Početnici obavljaju 2 brzinska treninga tjedno s četiri sprinta od 10-15 sekundi. Oni na srednjoj razini rade 2-3 dana s pet do šest sprinteva od 15-20 sekundi, uključujući promjene smjera i hill sprint. Napredni sportaši imaju 3 različita treninga tjedno: startovi, duži sprintovi i agilnost, poduprti s 1-2 dana treninga snage.

Koje vježbe snage najviše pomažu brzini?

Uključujemo “sit to stand”, step-ups, hodanje unatrag i “dead-bug” za jačanje core-a. Balans diskovi i izometrijske vijke također poboljšavaju snagu. Napredni sportaši mogu pribjeći kratkim sprintovima s otporom. Potrebno je izvoditi dva puta tjedno po 20-30 minuta.

Kako održavamo motivaciju i fokus tijekom treninga?

Motivaciju jačamo s pozitivnim potkrepljenjem, jasnim signalima i dinamičnim sesijama. Između serija uvodimo vježbe kontrole impulsa i nosework. Kazne izbjegavamo kako bismo izgradili želju za radom.

Koje su najčešće pogreške i kako ih izbjeći?

Česte pogreške uključuju preskakanje zagrijavanja, pretjeranu progresiju i ignoriranje znakova boli. Ključno je planirati odmor, pratiti opterećenje i kontrolirati zdravlje šapa. Važno je koristiti kvalitetne nagrade i izabrati terene s dobrom trakcijom.

Kako mjerimo napredak i pripremamo se za natjecanja?

Napredak mjerimo standardiziranim testovima i bilježenjem vremena, uvjeta, motivacije i oporavka. Tjedan prije natjecanja smanjujemo volumen treninga za 30-50%, uz provjeru opreme i pravila natjecanja.

Postoje li posebne smjernice za brahiokefalične pasmine?

Brahiokefalične pasmine kao što su mopsi i buldozi imaju veći rizik od toplotnog stresa. Stoga ih treniramo u hladnijim dijelovima dana, smanjujući intenzitet i produljujući odmore. Pažljivo pratimo znakove umora i disanja, stavljajući sigurnost na prvo mjesto.

[]