Proljetni paraziti kod pasa – nisu samo krpelji!

Jeste li sigurni da samo krpelji predstavljaju brigu kada nastupi toplije vrijeme? Ili je problem s proljetnim parazitima kod pasa širi nego što se na prvi pogled čini?

Prvim porastom temperatura, priroda se budi zajedno s proljetnim parazitima kod pasa. Provodimo više vremena vani, u parkovima, livadama, šumama ili u vlastitom dvorištu. Ovo su mjesta gdje se paraziti lakše prenesu s trave, zemlje i drugih životinja na naše ljubimce.

U praksi, zaštita naših pasa u proljeće nije samo borba protiv jedne vrste napasnika. S krpeljima se često susreću i buhe, komarci, papatači, te unutarnji paraziti. Zbog toga je bitno imati širu perspektivu, posebice prilikom razmatranja teme parazita kod pasa u Hrvatskoj.

U ovom tekstu nudimo vodič za zdravo proljeće naših pasa, s koracima koje pratimo svakodnevno. Objasnit ćemo kako identificirati najučestalije parazite, kojim bolestima mogu doprinijeti, načine odabira odgovarajuće zaštite, te akcije nakon svake šetnje.

Naš cilj je osigurati sigurnije proljeće u Hrvatskoj, izbjegavajući paniku i odbacujući shvaćanje da će problemi nestati sami. Također ćemo govoriti o važnosti kože, dlake i pravilne prehrane kao dodatnih faktora u jačanju otpornosti, izbjegavajući pri tome lažna obećanja čudotvornih rješenja.

Ključne poruke

• Proljetni paraziti kod pasa nisu ograničeni samo na krpelje. Tu su i buhe, komarci, papatači te unutarnji paraziti.

• Toplije vrijeme i povećana aktivnost u prirodi naglašeno povećavaju rizik od parazita, naročito u parkovima, šumama, livadama i dvorištima.

• Zaštita psa tijekom proljeća uspješna je samo ako se bavi više vrsta parazita, a ne samo jednom.

• Ovaj tekst pruža praktičan plan koji obuhvaća prepoznavanje, rizike, izbor zaštite i postupke nakon šetnje.

• Paraziti kod pasa u Hrvatskoj predstavljaju sezonski izazov, ali adekvatna prevencija može značajno smanjiti rizik od komplikacija.

• Koža, dlaka i pravilna prehrana mogu pružiti dodatnu podršku u zaštiti, ali ne mogu zamijeniti provjerenu antiparazitnu zaštitu.

Zašto su proljetni paraziti kod pasa veći problem nego što mislimo

U sezoni parazita, proljeće donosi više vlage, topline i više šetnji sa psom. Kad je pas vani, prolazi kroz travu i vlažne staze te je izloženiji opasnostima nego zimi. Zato proljetni paraziti postaju važna tema čak i za one koji inače ne razmišljaju o zaštiti.

Mislimo da je u pitanju samo svrbež, no rizici su puno veći. Paraziti mogu prenositi bolesti. Češanjem i grickanjem, psi otvaraju put infekcijama. To izgleda kao beznačajna iritacija, ali može bitno narušiti psu kvalitetu života.

U Hrvatskoj se lako susretnemo s parazitima, ne samo za vrijeme izleta. Paraziti čekaju naše pse u gradskim i psećim parkovima, duž rijeka i na šetnicama, u blizini šuma, ali i oko kuća ili vikendica. Ovo su mjesta gdje pas može lako zaraditi parazite.

Zato moramo kombinirati više metoda prevencije parazita:

• zaštita od vanjskih nametnika uz pregled dlake nakon šetnje

• zanemarujem plan protiv unutrašnjih nametnika, uz savjet veterinarima

• redovna higijena mjesta gdje pas boravi

• rutina pregleda dlake, osobito nakon boravka u prirodi tijekom proljeća

Nema 100% zaštite, ali su odgovornost i rutina ključne. Ako shvatimo rizike i držimo se plana, manja je vjerojatnost komplikacija. Prakticiranje prevencije znači manje brige za vlasnike i sretniji život za pse tijekom cijelog proljeća.

Krpelji u proljeće: gdje vrebaju i kako ih prepoznajemo na psu

U proljeće, krpelji postaju aktivni, prisutni su čak i tijekom običnih šetnji. Oni vrebaju u visokoj travi, na rubovima šuma i u grmlju pored staza. Ne treba zanemariti ni neuređene livade, gradsku infrastrukturu poput parkova, igrališta i zelene površine.

Krpelji se ne fokusiraju na lokaciju, već na priliku. Stoga, posvetimo nekoliko minuta pregledu ljubimca nakon šetnje. Ovo omogućava rano otkrivanje krpelja na psu, prije nego postane problematičniji.

Detaljan pregled obavljamo kroz dlaku, tražeći abnormalnosti do kože. Fokusiramo se na glavu, uši i vrat, ali ne zaboravljamo ni pazuhe i preponsko područje. Bitno je provjeriti i područje ispod ogrlice te između prstiju gdje se krpelji mogu skriti.

Da smo sigurni u identifikaciju, uspoređujemo krpelje s krasticama ili bradavicama. Krpelj može biti minijaturan ili veći, osjeća se kao čvorić na koži. Boja mu varira od sivkaste do tamnije, ovisno o razvojnoj fazi.

Prilikom uklanjanja krpelja važno je postupiti smireno i sigurno. Upotrebljavamo pincetu ili specijalnu kukicu, uhvatimo blizu kože i vučemo pravolinijski. Izbjegavamo primjenu ulja i sličnih tvari jer mogu izazvati iritaciju ili dodatne probleme.

• Nakon uklanjanja, provjerimo je li mjesto čisto i je li krpelj uklonjen u cijelosti.
• Pazimo na simptome kao što su crvenilo, oticanje, iscjedak ili povećana toplina dodira na mjestu ugriza.
• Nadgledamo također psa: promjene u energiji, apetitu i načinu hodanja.

Ako pronađemo više krpelja ili pas pokazuje simptome poput slabosti, vrućice, šepanja ili neobičnog ponašanja, kontaktiramo veterinara. Posebno smo oprezni ako mjesto ugriza izgleda upaljeno ili bolno. Ključno je sprječavanje krpelja na psima kako bismo izbjegli njihovo pričvršćivanje.

Prevencija zahtijeva kontinuiranu pažnju, kao što su redoviti pregledi nakon šetnji. Biramo sigurne rute, a ako prolazimo rizična područja, pojačamo kontrolu nakon povratka kući. Time se održava zdravlje psa i smanjuje učestalost potrebe za uklanjanjem krpelja.

Buhe nisu “ljetni” problem: proljetna najezda i znakovi na koži

Općenito se vjeruje da su buhe kod pasa samo ljetna smetnja. Međutim, one započinju svoju aktivnost već s prvim proljetnim danima. Često su u stanovima i kućama prisutne čak i prije. Grijanje, tepisi i ležajevi za pse idealni su za njihovo množenje.

Svrab uzrokovan buhama obično nije ograničen na jedno područje. Grickanje baze repa i donjeg dijela leđa te crvenilo i ranice česti su simptomi. Dlaka postaje rijetka, a koža osjetljiva.

Alergija ne znači da na psu mora biti mnogo buha. Ponekad je dovoljan samo jedan ugriz. Posljedice su često dugotrajne, što zahtijeva promptnu reakciju, a ne čekanje da se buha vidi.

Jedan od indikatora infestacije je tzv. flea dirt – crne točkice koje podsjećaju na papar. Stavite ih na mokar papir i pritisnite. Ako ostave crvenkasti trag, to ukazuje na prisutnost buhinih fekalija.

Buhin problem u stanu brzo eskalira i izvan psa. Jajašca i ličinke šire se po tepisima, pukotinama i namještaju. Ciklus se nastavlja ako se ne prekine.

• Tretiramo psa prema uputi veterinara, jer bez toga nema prekida ciklusa.
• Usisavamo temeljito (rubove, ispod namještaja, auto) i odmah zbrinemo sadržaj vrećice ili spremnika.
• Peremo deke, navlake i igračke na visokoj temperaturi, kad god je to izvedivo.
• Očistimo i osušimo ležaj za psa, te ga redovno mijenjamo ili održavamo.

Komarci i papatači: tihi prijenosnici ozbiljnih bolesti

Mnogi misle da su komarci za pse tek mala smetnja. No, u određenim regijama, ubodi mogu prenijeti parazite. Ti paraziti izazivaju teške zdravstvene probleme.

Srčani crv pas je jedan primjer, poznat i kao dirofilarioza. Bolest se ne očituje odmah, što neki ljudi ne shvaćaju ozbiljno. Rizik je veći tijekom toplog vremena i blizu stajaće vode.

Također smo sve svjesniji rizika od papatača pas. To su mali insekti koji mogu prenijeti bolesti poput lišmanioze. Bolesni smo posebice kada putujemo u toplije krajeve ili boravimo na obalama.

Bitna je pažnja na vrijeme i mjesto. Pri sumraku i zoru komarci su aktivniji, kao i blizu vodenih površina. Uz obalu, pogotovo u zaklonjenim mjestima i pored vegetacije, rizik se povećava.

• Potražimo veterinarski odobrene repelente i pridržavajmo se uputa.

• Izbjegavajmo vanjske aktivnosti kad su komarci i papatači najaktivniji.

• Zaštitimo prostor u kojem pas boravi mrežama i inspekcijskim barijerama, posebno navečer.

• Posavjetujmo se s veterinarom za prilagođeni plan zaštite.

Postavivši rutinu, briga o zaštiti od komaraca postaje redoviti dio dana. To nam omogućava da ostanemo smireni i dosljedni. Važno je čak i tijekom iznenadnih toplinskih valova.

Pas proljeće paraziti: najčešći “nevidljivi” napadači koje često preskočimo

Kada razmišljamo o pasji proljetni parazitima, obično prvo pomislimo na krpelje. Međutim, često su oni paraziti koje ne možemo lako vidjeti ti koji nas iznenade. Grinje kod pasa mogu izazvati snažan svrbež i osjećaj nelagode, čak i kada se čini da je dlaka besprijekorna.

Ako primijetite da pas često trese glavom, drži uho nakrivljeno ili se neprestano češe oko ušiju, to može ukazivati na ušne grinje. Neugodan miris iz uha, tamnija tvar ili povećana osjetljivost na dodir znakovi su koji mogu brzo pojačati nelagodu. U takvim situacijama preporučljivo je brzo reagirati kako bi se spriječilo dodatno iritiranje kože.

Postoji i scenarij intenzivnog češanja psa bez očitih znakova buha ili krpelja. Tada se može raditi o kožnim grinjama ili čak šugavosti, posebno ako se pojave krastice ili manje ranice. Češanje može narušiti zaštitnu barijeru kože, stvarajući uvjete pogodne za razvoj bakterija i gljivica.

Također, ne smijemo zanemariti iritacije uzrokovane ubodima insekata. U proljeće, ubodi od obada mogu biti bolni, dok muhe mogu iritirati kožu na osjetljivim područjima, poput njuške i ušiju. Te reakcije ponekad izgledaju neozbiljno, ali mogu postati složene ako pas neprestano liže i grebe zahvaćena područja.

Ukoliko promjene na koži traju duže od nekoliko dana, savjetuje se posjet veterinaru umjesto odlaganja. To je posebno važno ako primijetite simptome poput:

• neugodan miris kože ili ušiju
• iscjedak, crvenilo ili toplinu na dodir
• krastice i žarišta bez dlake
• stalno tresenje glavom i češanje

U sezoni proljetnih pasjih parazita, važno je razmišljati sveobuhvatno. Nije dovoljno zaštititi psa samo od krpelja. Praćenjem stanja kože, ušiju i ponašanja, postiže se uspješna kontrola nad vanjskim parazitima. To nam također olakšava povezivanje s problematikom unutarnjih parazita.

Unutarnji paraziti u proljeće: gliste, trakavice i kokcidije

U proljeće vrijeme provodimo vani, a psi istražuju svijet oko sebe. Zbog njuškanja, lizanja trave i pijenja iz lokvi, psi se često zaraze unutarnjim parazitima. Kratak kontakt s izmetom ili česticama na tlu može biti dovoljan za zarazu.

Gliste, trakavica i kokcidije su najčešći unutarnji paraziti u pasa. Iako su štenci i mladi psi posebno osjetljivi, i odrasli psi su u opasnosti, naročito ako vole loviti ili gutati stvari iz prirode.

Znakovi zaraze mogu biti blagi ili ozbiljni. Moguće je primijetiti proljev, povraćanje, nadutost ili gubitak težine unatoč dobrom apetitu. Gubitak sjaja dlake i često “sanjkanje” po podu su također znaci.

U slučaju zaraze trakavicama, moguće je vidjeti male segmente oko anusa ili u stolici. Ipak, neki psi ne pokazuju jasne simptome, što otežava prepoznavanje problema. Stoga je analiza izmeta psa posebno važna, osobito ako su u domu djeca ili više ljubimaca.

• Promatramo promjene u stolici, apetitu, i energiji tijekom nekoliko dana.
• Ne smijemo se pouzdati samo u izgled zdravog psa kao potvrdu zdravlja.
• Konsultiramo se s veterinarom o najboljem vremenu za pregled i tretman.

Prilikom dehelmintizacije, pratimo plan dogovoren s veterinarom. Bitno je da doza bude prilagođena težini i godinama psa. Ponekad je potrebno ponoviti tretman kako bismo prekinuli razvojni ciklus parazita i minimizirali rizik od ponovne zaraze.

Zoonoze: kako štitimo i psa i obitelj (djeca, stariji, drugi ljubimci)

Zoonoze su bolesti i nametnici koji se mogu prenijeti između životinja i ljudi. Često, paraziti prenosivi na ljude dospijevaju u naše domove preko dlake, šapa, ili kontakta s izmetom psa. Stoga, naš cilj je jasan: minimalizirati rizik bez nepotrebnog straha i kompliciranja svakodnevnog života.

Posebnu pažnju posvećujemo onima u našem domaćinstvu koji su najosjetljiviji. To uključuje djecu i parazite, kombinaciju koja zahtijeva striktna pravila ponašanja. Djeca se često igraju na podu i lako mogu staviti ruke u usta. Također, dodatno smo oprezni ako su među nama starije osobe, trudnice ili osobe s oslabljenim imunitetom, i u tim slučajevima tražimo savjet liječnika i veterinara.

• Ruke uvijek peremo nakon igre s psom ili nakon što očistimo izmet; to je osnovna higijenska praksa.

• Peremo dekice, navlake i ležajeve redovito, te usisavamo podove češće tijekom sezona buha i krpelja.

• Izmet psa u prirodi uvijek uredno zbrinjavamo bez odgode, kako bi smanjili širenje parazita u parkovima i kvartovima.

• Održavamo kontinuiranu kontrolu nad buhama i krpeljima kako bismo prekinuli lanac unošenja nametnika u naš dom.

Ako imamo više ljubimaca, planiramo zajedničke tretmane protiv parazita. To nam pomaže izbjeći međusobni prenos nametnika, poznat kao “ping-pong” efekt, posebno kod buha i nekih crijevnih parazita. Ključno je zaštititi cijelo kućanstvo od parazita, a ne samo pojedinačne ljubimce.

Kada kod ljubimca uočimo svrbež, proljev ili tragove nalik na “rižu” u stolici, ne prepuštamo stvarima slučaju. Provjeravamo o čemu se radi i slijedimo upute veterinar. Ako postoji sumnja na izloženost ukućana parazitima prenosivim na ljude, konzultiramo se i s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom.

Simptomi koji upućuju na parazite: kada ne čekamo “da prođe”

U proljeće, lako previdimo prve znakove jer djeluju nevažno. No, simptomi parazita kod psa mogu početi neprimjetno i ubrzo eskalirati. Važno je na vrijeme primijetiti promjene, kako bismo mogli pratiti njihov razvoj iz dana u dan.

Promjene u ponašanju i snazi su naši alarmi. Ako pas odjednom postane letargičan, ili uz to ima povišenu temperaturu, blijede sluznice ili teško diše, ne odgađamo. Gubitak težine i slab apetit također su znakovi upozorenja, koji mogu značiti težu infekciju ili anemiju.

• učestalo povraćanje ili proljev pas paraziti, osobito ako traje dulje od jednog dana
• krv u stolici ili vrlo taman, ljepljiv izmet
• slabost, nesiguran hod, ubrzano disanje

Koža često prva otkrije problem. Jak svrbež, područja bez dlake, krastice i vlažne točke mogu se pojaviti vrlo brzo. Ako primijetimo i upaljene uši ili neugodan miris, moguće je da se razvile sekundarne infekcije.

Kada simptomi ukazuju na više problema, odlazak veterinaru je hitan. Probavne smetnje, kožne promjene i opća slabost zahtijevaju brzu reakciju kako se stanje ne bi pogoršalo.

1. Slikamo promjene na koži i snimimo kako se pas češe ako je to neuobičajeno.
2. Zapišemo kada su simptomi započeli, gdje smo šetali i je li bilo kontakta s drugim psima.
3. Provjeravamo posljednji korišteni antiparazitik, dozu i način primjene.

Samoliječenje može biti rizično i skupo. Pogrešan lijek ili doza mogu pogoršati stanje, maskirati simptome ili odgoditi dijagnosticiranje. Bolje je detaljno zapisati sve simptome i prepustiti veterinaru da provesdi pregled, umjesto da nas zavara kratkotrajno poboljšanje.

Kako biramo zaštitu: ogrlice, ampule, tablete i sprejevi

Prilikom biranja zaštite od parazita za našeg psa, najprije razmatramo njegove navike i okoliš. Bitno je razlikovati život u urbanim sredinama, blizinu šuma, ili blizinu mora. Uzimamo u obzir i pasminu, težinu, kao i stanje kože i učestalost kupanja.

Ogrlica protiv krpelja je zgodna opcija jer dugo traje, ne zahtijevajući česte aplikacije. Bitno je osigurati da pravilno pristaje na vratu bez opasnosti od opuštanja. Kod pasa koji uživaju u vodenim aktivnostima potrebno je provjeriti otpornost ogrlice na vodu.

Ampule spot-on aplikacije zahtijevaju direktno nanošenje na kožu, tipično između lopatica i duž kralježnice. Dlaka se rastavi i proizvod se nanese na kožu bez trljanja. Važno je izbjegavati kontakt s vodom nakon aplikacije, omogućavajući sredstvu da se ravnomjerno rasporedi.

Za one koji preferiraju jednostavnost, tablete protiv parazita predstavljaju prikladno rješenje. Ključno je odabrati točnu dozu prema težini psa i pratiti upute za redovnu primjenu. Važno je ne dijeliti tabletu među psima različitih veličina.

Kao dopunu zaštiti, repelentni sprej može služiti prije odlaska u prirodu ili izleta. Posebno je koristan za zaštitu određenih dijelova tijela na kratko vrijeme. Treba paziti da se izbjegne direktno prskanje u oči i osjetljive dijelove.

• Biramo prema težini, dobi i zdravstvenom stanju, posebno kod alergija i osjetljive kože.
• Uskladimo zaštitu s načinom života: dvorište, park, šuma, kontakt s drugim psima.
• Razgovaramo s veterinarom o kompatibilnosti i sigurnosti kombiniranja, jer repelencija nije isto što i ubijanje nakon ugriza.
• Postavimo podsjetnik u kalendar i držimo se intervala, jer zaštita vrijedi kroz cijelu sezonu, ne samo kad vidimo krpelja.

Preventivna rutina nakon šetnje: naš mini-protokol za proljeće

Kada stupimo u svoj dom, prvo što napravimo je temeljit pregled našeg psa. To činimo prije nego što se on smjesti na svoje omiljeno mjesto. Sam pregled traje svega nekoliko minuta, no često nam omogućava da problem otkrijemo dok je još rano. Slijediti ovu rutinu tijekom proljeća je jednostavno, ali zahtijeva redovitost.

1. Dok pažljivo pregledavamo dlaku i kožu, posebnu pozornost posvećujemo vratu, ušima, pazuhu, preponama i međuprostoru prstiju. Ovo je ključni dio otkrivanja krpelja, koji često biraju upravo te lokacije za skrivanje.

2. Usredotočujemo se i na provjeru ušiju psa, gledajući na znakove upale poput crvenila ili neobičnog mirisa. Pojačano češanje ili vidljiv nemir psa su znakovi da trebamo djelovati bez odgode.

3. Pregledamo i šape te jastučiće, tragajući za stranim tijelima poput trnja ili sjemenki trave. Također, provjeravamo postoji li blato koje se može sakriti među prstima psa, jer to može biti put prenošenja buha i krpelja.

4. Poslije boravka u parku, nakon kontakta s vodom ili blatom, čistimo šape psa. Prvo kratko isperemo ili obrišemo, zatim temeljito posušimo, posebice između prstiju, kako bismo smanjili mogućnost iritacija i ulaska alergena.

U svojem domu održavamo čistoću kao dio preventive protiv buha i krpelja. Peremo podloge za spavanje, čistimo tepihe i kutove. U dvorištu kosimo travu i uklanjamo lišće. Cilj nam je smanjiti prostor gdje bi se paraziti potencijalno mogli skupljati. Ključno je biti uredan i redovit u ovim aktivnostima.

Kada se nađemo u šumi ili se krećemo kroz visoku travu, pregled postaje detaljniji. Posebnu pažnju posvetimo vratu i području blizu ogrlice. Važno je naglasiti da ova rutina nikako ne zamjenjuje korištenje antiparazitnih sredstava. Ona nam samo pruža dodatnu zaštitu i omogućava bržu reakciju na eventualnu pojavu parazita.

Uloga prehrane u otpornosti: koža i dlaka kao prva linija obrane

U proljeće se često susrećemo s ubodima i iritacijama koje nas zateknu nespremne. Zato se oslanjamo na osnove: zdravlje kože i dlake naših pasa. Jaka kožna barijera smanjuje mikrooštećenja i rizik od sekundarnih infekcija pri češanju. Ovo ne zamjenjuje upotrebu sredstava za zaštitu od parazita, ali olakšava našu svakodnevicu.

Dobra prehrana ključna je za obnovu kože pasa, pružajući kvalitetne proteine, masti za elastičnost i mikronutrijente za zdravu ravnotežu. Pas s osjetljivom kožom često loše reagira na nagle promjene prehrane. Stoga je stabilnost jednako važna kao i kvalitetni sastojci.

Kada primijetimo da nešto nije u redu, obraćamo pažnju na sitne, ali uporne znakove i evidentiramo ih. Takvi simptomi često nas potiču da ponovo razmotrimo sastav obroka:

• suha koža i pojačano perutanje
• dlaka bez sjaja ili pojačano ispadanje dlake izvan uobičajenog razdoblja
• češće češanje bez vidljivog uzročnika
• česte upale ušiju koje se javljaju zajedno s problemima kože

Za uspješnu njegu pratimo određenu prehranu duže vrijeme i pažljivo pratimo reakcije psa. Ne uvodimo više promjena odjednom. Kod sumnje na alergije ili intoleranciju, konzultiramo se s veterinarom. Ovo je ključno u proljeće, kada se simptomi mogu preklapati s ugrizima insekata i reakcijama na pelud. Pravilno podešena prehrana može značajno podržati imunitet psa, dok istovremeno koristimo antiparazitna sredstva.

U ovom razdoblju posebno preferiramo prehrambene formule koje su blage za probavni sustav i kožu, izbjegavajući nepotrebne okidače. Integriramo ih u rutinu pregleda nakon šetnji, kako bi koža bila zdravija a dlaka gušća tijekom cijele sezone.

CricksyDog kao podrška u sezoni parazita: hrana, poslastice i njega za osjetljive pse

U proljeće koža reagira na ugrize, češće kupanje i trljanje nakon šetnje. Zato CricksyDog Hrvatska nudi praktičnu podršku tijekom dana kada je važna stabilna rutina. Prehrana i njega ne eliminiraju parazite. Ipak, pomažu nam da kožu i dlaku održimo u boljem stanju.

Birajući hipoalergenska hrana za naše pse, osvrćemo se na sastav i jednostavnost. Hrana bez piletine i pšenice posebno je važna.

Takvi sastojci opterećuju osjetljive pse. U mogućnosti smo prilagoditi proteine ovisno o toleranciji našeg psa, bez drastičnih promjena u prehrambenoj rutini.

• Chucky za štence, kao temelj za izgradnju navika i zdrave probave.
• Juliet za male pse, za one koji preferiraju manje granule i lakše doziranje.
• Ted za srednje i velike pse, nakon dana punog aktivnosti.
• Varijante okusa: janjetina, losos, kunić, insekt protein ili govedina.

Kada pas manje pije ili mu je potreban bolji apetit, odabiremo Ely mokru hranu. Za obrok biramo hipoalergenske opcije poput janjetine, govedine ili kunića.

Takav obrok postaje sočniji i lakši za prihvatiti. Posebno je koristan nakon dužih izleta, kada je pas umoran.

U treningu i prilikom njege dlake, nagrađujemo naše pse pametno, bez nepotrebnih sastojaka. Poslastice od mesa iz linije MeatLover postaju naš izbor.

Sastoje se od čistog mesa i imaju prepoznatljive okuse. Najčešći izbori su nam janjetina, losos, kunić, divljač ili govedina – ovisno o preferencijama našeg psa.

Tijekom aktivnijih perioda posebnu pažnju pridajemo dodacima prehrani. Twinky vitamini za pse postaju integralni dio naše rutine.

To je posebno važno kada je više trčanja i skakanja. Prema potrebi, odabiremo dodatak za zglobove ili multivitamine za opće zdravlje.

Njega pseće kože jednako nam je bitna, pogotovo tijekom proljeća. Nakon šetnji, pranje šapa i čišćenje dlake od prašine postaje rutina.

Šampon za osjetljive pse iz linije Chloé postaje nezaobilazan. Također, koristimo balm za nos i šape, posebno kada su suhe ili ispucale.

Imamo trik za dane kada su psi izbirljivi: Mr. Easy vegan dressing preko suhe hrane. To obrok čini privlačnijim, a prehrana ostaje jednostavna.

Održavamo i zdravlje zuba Denty veganskim dental stickovima. Higijena i briga o koži idu ruku pod ruku.

Najčešće proljetne situacije u Hrvatskoj: more, planine, parkovi i dvorišta

U proljetnom periodu postajemo željni šetnji i izleta, čime se povećavaju i rizici. Na obali često mislimo samo na sol i pijesak kao moguće smetnje. Međutim, paraziti poput buha postaju česta tema čim se vrijeme ugrije. Na takve sitne neprijatelje posebno pazimo u kampovima i pored staza, gdje se ubodi čine češćima.

Kretanje u šumu ili na brdo izlaže nas različitim izazovima, kao što su krpelji u visokoj travi. Nakon izleta temeljito provjeravamo dlaku psa, uz pomoć prstiju, posebno u regijama poput ušiju, pazuha i prepona. Po potrebi psu operemo šape i trbuh, mjesto gdje se često kriju mali paraziti.

U gradskim parkovima, iako se čini bezazleno, pas može lako pokupiti krpelje, posebno blizu živica. S obzirom na velik broj pasa, povećava se i rizik od buha te crijevnih parazita. Zato izbjegavamo njuškanje ostataka hrane i pazimo što naš ljubimac pokupi s poda.

Dvorište, koje smatramo sigurnim, također može kriti buhe, osobito u hladnim, zasjenjenim područjima ili u blizini pasjih ležišta. Stoga redovito kosimo travu i uklanjamo otpad. Proljetno pranje dekica i jastučnica te premještanje ležišta na suha, lako čistiva mjesta postaju rutina.

Planirajući put s psom u proljeće, provjeravamo dostupnu zaštitu i njezin rok trajanja. Konzultiramo veterinara za mjere u krajevima bogatijima komarcima, povodimo alat za uklanjanje krpelja. Ova opreza nam omogućava održavanje rutine pregleda psa na svakoj destinaciji.

• Za boravak na moru odabiremo prozračno mjesto za spavanje. Izbjegavamo šetnje kroz gusto raslinje u sumrak.

• U planinama, nakon svake šetnje, pregledavamo psa s naglaskom na rubove staza i visoku travu.

• U parkovima slijedimo čiste staze. Oprezni smo s kontaktom psa sa hrana ostacima i izmetom.

• U vlastitom dvorištu redovito održavamo travnjak, čistimo otpalo lišće i pratimo gdje se pas najčešće odmara.

Zaključak

Govoreći o psima i proljeću, ne radimo samo o krpeljima. Tu su i buhe, komarci, papatači, kao i unutarnji paraziti. Trebamo unaprijed planirati borbu, a ne čekati da problem eskalira.

Za najbolje rezultate kombiniramo veterinarsku zaštitu i konzistentnu rutinu. To uključuje preventivne mjere, redovne preglede za krpelje i buhe, te brzu akciju na bilo kakve kožne promjene. Važna je i čistoća doma i dvorišta kako bi se rizik smanjio za cijelu obitelj.

Ispravna prehrana i briga o psu pružaju dodatnu podršku, posebno za osjetljive. Zdrava koža i dlaka otežavaju prolaz iritacija, no to ne znači da možemo izostaviti antiparazitike. Praćenjem simptoma, možemo brže prepoznati potencijalne komplikacije.

Proljetna rutina za pse ne mora biti zahtjevna. Dovoljan može biti brz pregled poslije šetnje, održavanje čistoće njihovih prostirki, i dosljedna zaštita od parazita. Time osiguravamo da naše vrijeme u prirodi bude bezbrižno. Želimo da proljeće ostane razdoblje puno aktivnosti, mira, bez nepotrebnih stresova.