Pas i mentalna terapija – Sve što moraš znati o tome!

Kad nas pas pogleda, često osjećamo mir. Njihov blagi dodir na našoj ruci može smiriti. Upravo ta veza između nas i pasa istražuje se u mentalnoj terapiji.

U Hrvatskoj, potraga za ljekovitom moći životinja u terapiji raste. Psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri i terapeuti surađuju s posebno obučenim psima. Ti psi nam pomažu boriti se protiv stresa, tjeskobe, depresije i PTSP-a.

Razlikujemo terapijske pse koji rade s mnogo ljudi, pse za emocionalnu podršku koji pomažu njihovim vlasnicima i službene pse s posebnim zadacima. Bitno je brinuti o njihovoj sigurnosti i dobrobiti.

Terapija pomaže smanjiti stres i stabilizirati emocije. Dodir s psom i samo njihova prisutnost potiču bolje raspoloženje. No, terapija psima nadopunjuje, a ne zamjenjuje liječenje.

Govorit ćemo o odabiru stručnjaka i psa, o sjednicama, cijeni i organizaciji u Hrvatskoj. Također, kako CricksyDog pomaže u njezi i prehrani naših četveronožnih pomagača.

Ključne poruke

• Pas i mentalna terapija uključuje stručno vođene intervencije s certificiranim timovima.
• Razlikujemo terapijski pas, psa za emocionalnu podršku i službenog psa.
• Terapija uz pomoć životinja smanjuje stres i jača raspoloženje te motivaciju.
• Sigurnost, etika i dobrobit psa ključni su preduvjeti svake sesije.
• Terapija je komplementarna i nadopunjuje postojeće tretmane mentalnog zdravlja.
• U Hrvatskoj je dostupna stručna mreža i jasni koraci za početak.
• Pravilna njega i prehrana psa, primjerice s brendom CricksyDog, podupiru uspjeh terapije.

Što je terapija uz pomoć životinja i zašto su psi posebni

Terapija uz pomoć životinja obuhvaća razne pristupe. AAT je terapija s određenim ciljevima i evaluacijom. AAA su aktivnosti koje nisu klinički usmjerene, ali su korisne. Oba pristupa vode računa o sigurnosti i dobrobiti životinje te imaju pozitivan utjecaj na čovjeka.

Zašto psi često sudjeluju u terapiji? Zbog njihove sposobnosti da čitaju neverbalne znakove i lako se treniraju. Psi se dobro prilagođavaju različitim okruženjima poput bolnica i škola. Njihova staloženost i pouzdanost ključni su za uspjeh terapije.

Interakcija s psima povećava razinu hormona sreće. Istovremeno se smanjuju puls i krvni pritisak. Takve promjene poboljšavaju naše raspoloženje i pomažu nam da se osjećamo smirenije.

Terapija s psima koristi i psihološke mehanizme. Igra i šetnje s psima olakšavaju započinjanje razgovora. To pomaže ljudima da se osjećaju opuštenije i manje osuđivano.

• AAI postavlja osnovna pravila i protokole.
• AAT je usmjerena pomoć s jasnim ciljevima.
• AAA obuhvaća kratke i motivirajuće aktivnosti.

Terapijski psi i službeni psi nisu isto. Terapijski psi pomažu klijentima uz stručno vodstvo. Oni moraju biti dobro obučeni i smireni.

Mačke, konji i druge male životinje također se koriste u terapiji. Ipak, psi su najčešći izbor za liječenje mnogih stanja. Kada se pravilno primjenjuju AAT i AAA, njihov utjecaj na nas je jasniji i dugotrajniji.

Kako pas i mentalna terapija pomažu kod stresa, anksioznosti i depresije

Kada mazimo psa, osjećamo smiraj. Touch aktivira naš živčani sustav i usporava ritam srca. Naše disanje postane mirnije, emocije stabilnije.

Psi nam pomažu da ostanemo mirni u anksioznosti. Gledamo ih i brojimo dahove, opuštamo se s njima. U depresiji, jutarnje šetnje daju nam ritam dana i osjećaj svrhe. Psima se smanjuje i PTSP, pomažu noću i podupiru ozdravljenje.

Rad s psom uključuje igre koje nas motiviraju. Kratke šetnje i jednostavne naredbe povećavaju naše male uspjehe. Kroz interakciju s psom, razvijamo empatiju i jačamo veze, što nam pomaže nositi se s teškim emocijama.

U terapiji se spoji briga o psu s kognitivnim vježbama. U radu sa psom učimo kako podnositi stres. Psi nam pomažu održavati fokus i smirenost tijekom teških terapija.

Za djecu, igra s psom jača samopouzdanje. Stariji ljudi uz psa lakše prisjećaju lijepe trenutke. Terapija s psima prilagođena je svakom pojedincu, pas motivira ali nije jedini odgovor.

Prisutnost pasa smanjuje osjećaj usamljenosti. Olakšavaju razgovore s drugima i jačaju veze. Red i aktivnosti s psom pokreću pozitivne promjene koje terapija dodatno podupire.

pas i mentalna terapija

Pas i mentalna terapija imaju važnu ulogu. Terapijski pas surađuje s profesionalcem za mentalno zdravlje. Za razliku od toga, službeni pas radi specifične stvari, kao što je otkrivanje niskog šećera u krvi.

Postoje mnogi mitovi o ovoj vrsti terapije. Nisu svi psi pogodni za terapijski rad, a terapije s psima nisu zamjena za psihoterapiju ili lijekove. Treba vremena da se vide rezultati, a dobrobit psa je bitna.

Bitno je imati realna očekivanja. Često se vidi smanjenje stresa i anksioznosti, povećana motivacija, te bolje funkcioniranje u svakodnevnici. Ciljevi su jasni, rezultati mjerljivi, s unaprijed dogovorenim brojem susreta.

Terapijski pas i pas za podršku razlikuju se po radnom okruženju. Terapijski pas radi s više osoba pod nadzorom stručnjaka. Pas za emocionalnu podršku služi kao pratnja jednoj osobi, dok službeni pas ima specifične zadaće.

Za program važi visoki standard. Postoje kriteriji kao što su mirnoća, radoznalost i socijalnost psa. Redoviti zdravstveni pregledi i procjene stresa su obavezni, kao i odmori za psa.

U Hrvatskoj postoji više organizacija koje nude ovu vrstu terapije. Pružaju edukaciju, nadzor i slijede etičke standarde. To pomaže u sprječavanju pogrešnih shvaćanja o terapiji s psima i postavljanju realnih očekivanja.

• Realna očekivanja od terapije: postupni napredak, mjerljivi ciljevi, dogovorene evaluacije.
• Razlika terapijski pas vs. pas za podršku i službeni pas: uloga, kontekst rada i prava pristupa.
• Standardi dobrobiti: temperament, zdravstveni pregledi, praćenje stresa, pauze i oprema.
• Uključeni stručnjaci: psiholozi, psihijatri, radni terapeuti i educirani vodiči pasa.

Tko može imati koristi od terapije sa psom

Djeca u kontaktu s psima u terapiji brzo napreduju. Kod autizma ili ADHD-a, pas pomaže djetetu da se bolje fokusira. Također pomaže u samoregulaciji i olakšava druženje s drugima. Dodir i igre s psom stvaraju rutinu koja djeluje sigurno na dijete.

Adolescenti se lakše nose s anksioznošću ili depresijom zahvaljujući psima. Pas pomaže smanjiti unutarnju napetost i olakšava početak razgovora. Zajedno s psom, adolescenti uče kako kontrolirati disanje, što im vraća osjećaj kontrole.

Odrasli s različitim teškoćama nalaze mir i strukturu uz pomoć psa. Prisutnost psa i podrška terapeuta pomažu u postavljanju ciljeva. Rad s psima dodaje motivaciju i olakšava svakodnevicu.

Starije osobe profitiraju od terapije s psima. Ona pomaže osobama s demencijom ili onima koji se osjećaju usamljeno. Psi potiču na razgovor i fizičku aktivnost, što olakšava svakodnevicu.

Terapija s psima dodatno pomaže u liječenju raznih stanja. Pomaže osobama s kroničnom boli i onima koji se oporavljaju od moždanog udara. Trauma-informed pristup pomaže osobama koje se oporavljaju od traumatskih iskustava.

Važno je znati kada treba biti oprezan s terapijom s psima. Teške alergije, strah od pasa ili opasno ponašanje su kontraindikacije. Za maloljetnike je potrebna suglasnost roditelja. Svaka osoba treba proći individualnu procjenu prije početka terapije.

• Djeca i psi u terapiji: potpora za autizam i ADHD, razvoj samoregulacije.
• Adolescenti: smanjenje anksioznosti i depresivnih simptoma kroz strukturirane susrete.
• Odrasli: podrška kod PTSP-a, poremećaja prilagodbe i kroničnog stresa.
• Starije osobe: poboljšanje kvalitete života kod demencija i usamljenosti.
• Dodatno: kronična bol, rehabilitacija nakon moždanog udara, poremećaji hranjenja, pristup usmjeren na traumu.

Kako izgleda tipična terapijska sesija sa psom

Prvo, zajedno s klijentom prolazimo kroz inicijalni pregled. To uključuje kratku povijest slučaja, definiranje ciljeva terapije i provjeru je li pas prikladan. Zatim određujemo pravila ponašanja i sigurnosti, poput mjesta sastanka, kako i kada diramo psa te kada pravimo pauze. Ovim koracima postavljamo jasna pravila i stvaramo okvir za uspješnu terapiju.

Terapijski susreti traju između 45 do 60 minuta. Mogu se održavati u različitim prostorima: u ordinaciji, školi, drugoj ustanovi ili na otvorenom. To ovisi o planu terapije i vremenskim uvjetima.

Početak susreta je kratak, oko 5 do 10 minuta. U tom dijelu provjeravamo kako se klijent i pas osjećaju te bilježimo njihovo raspoloženje. Također radimo vježbe disanja s psom. To vrijeme koristimo da se sjetimo ciljeva terapije i prođemo kroz dnevne aktivnosti.

Centralni dio traje 30 do 40 minuta. Tada radimo glavne terapijske aktivnosti koje su prilagođene planu liječenja. Koristimo različite metode: pozitivno potkrepljenje, miran kontakt, rad s osjetilima i tako dalje. Pas može imati kratke pauze, piti vodu i povući se ako je potrebno.

• Četkamo psa kako bismo postigli smirenost i usporili ritam.
• Psu dajemo jednostavne zadatke za jačanje samopouzdanja.
• Radimo vježbe koje pomažu u smanjenju izbjegavanja.
• Izvodimo kognitivne vježbe dok je pas angažiran.
• Organiziramo grupne igre koje potiču suradnju.

Završavamo s 5 do 10 minuta refleksije. Bilježimo promjene u raspoloženju i dogovaramo jednostavne zadaće za doma. Na ovaj način usklađujemo aktivnosti s očekivanim koracima i po potrebi prilagođavamo plan liječenja. Cilj nam je zadržati jasne ciljeve terapije i osigurati njihovu učinkovitost.

Odabir pravog terapijskog psa i kvalifikacija stručnjaka

Počnimo s odabirom psa. Tražen je pas sa stabilnim i prijateljskim karakterom. Treba biti miran među ljudima i zvukovima te strpljiv prema dodirima i iznenadnim pokretima. Želimo psa koji lako surađuje i koji je prirodno znatiželjan. Bitno je gledati na karakter psa, a ne samo na njegov pedigre.

Psu je potrebno redovito zdravstveno praćenje. To uključuje veterinarske preglede, vakcinaciju i zaštitu od parazita. Također, bitno je održavati psa čistim, sa uredno podrezanim noktima i čistim ušima. To čuva zdravlje ljudi oko psa i omogućava kvalitetan rad.

Za posebno osjetljive slučajeve biramo psa sa certifikatom. Takvi psi prolaze kroz detaljnu obuku. Uče osnovnu poslušnost, kako se ponašati među ljudima, kako ostati mirni kada je oko njih puno podražaja i kako raditi u različitim mjestima. Također se uče “čitati” signale od ljudi oko sebe. Redovno prolaze kroz testove i evaluacije koje obavljaju stručne organizacije.

Što se tiče stručnjaka, on mora imati odgovarajuće obrazovanje i trening. Edukacija uključuje poznavanje mentalnog zdravlja i kako raditi s životinjama u terapiji. Sigurnost i etičnost se osiguravaju redovnim nadzorom. Tim suradnika često provjerava tretmanske metode i ciljeve.

Preporuka je provjeriti reference stručnjaka. Trebaju biti članovi relevantnih udruga poput Hrvatskog psihološkog društva. Također je važno imati jasan tretmanski plan. Klijenti trebaju biti u potpunosti informirani. Trebaju razumjeti uloge terapeuta i vodiča psa, koji mogu biti jedna osoba ili dio tima.

Sve legalne i praktične stvari moraju biti uređene. To uključuje osiguranje, evidenciju o sesijama i sustav za prijavu problema. To čuva sve uključene osobe i čini proces otvorenim za provjeru.

• Ključna mjerila: temperament, niska reaktivnost, visoka tolerancija na dodir, volja za suradnjom.
• Zdravstveni standard: veterinarski pregledi, cijepljenja, antiparazitska zaštita, higijena.
• Obuka pasa: poslušnost, socijalizacija, desenzitizacija, rad u raznim okruženjima, ispiti.
• Stručnjak: edukacija terapeuta, supervizija, etički protokoli, jasan plan tretmana.
• Organizacija: provjera referenci, osiguranje od odgovornosti, razgraničene uloge u timu.

Priprema doma i obitelji za terapiju sa psom

Prvi korak je napraviti dobar plan. To uključuje postavljanje jasnih kućnih pravila. Trebamo odrediti gdje će pas odmarati i osigurati mu stalni pristup svježoj vodi. Također, trebamo sigurno pohraniti njegovu opremu i poslastice.

Kablove, male predmete i klizave tepihe treba ukloniti radi sigurnosti. Time štitimo i kuću i psa.

Svi članovi obitelji trebaju biti uključeni u proces terapije. Naučimo prepoznati kada pas treba pauzu. Znaci poput zijevanja i prikazivanja njuške su važni. Poštujemo ako pas želi odmor i ne želi kontakt.

Aktivnosti s psom trebamo uvoditi polako. Važno je imati plan aktivnosti i znati kada je vrijeme za pauzu. Također, dobro je voditi dnevnik kako bismo pratili naš napredak.

Pranje ruku prije i poslije druženja s psom je obavezno. Redovito četkanje psa i provjetravanje prostora također su važni. Za one s alergijama, trebamo provjetravati češće i koristiti HEPA filtre.

Ako je klijent dijete, važno je da roditelj sudjeluje. Pokazujemo primjer smirenosti i nenasilja. Nježni i tihi pristupi omogućuju bolju povezanost obitelji i terapije.

Za kućne posjete, moramo provjeriti je li prostor pristupačan. Bitno je imati mirno mjesto za rad i mogućnost parkiranja.

Ako dođe do problema, moramo znati što učiniti. Znakovi kao što su ubrzano disanje ili suze pokazuju preopterećenost. Tada prekidamo aktivnost. Povratak aktivnostima je moguć samo kada su svi spremni.

Rutina s psom treba biti prilagodljiva. Usklađujemo se s terapijskim timom i prilagođavamo planove prema potrebama. Dosljedna higijena i pravila pomažu da se osjećamo sigurno.

• Zona odmora psa i stalna voda; sigurna pohrana opreme
• Kratke, strukturirane interakcije i dnevnik osjećaja
• Higijena: pranje ruku, četkanje, čišćenje i prozračivanje
• Plan za alergije: HEPA filtracija i hipoalergeni protokoli
• Krizni plan i jasne granice trajanja aktivnosti
• Provjera pristupačnosti doma, parkiranja i mirnog mjesta

Integracija CricksyDog prehrane i njege u mentalno-zdravstvenu rutinu

Za dobrobit psa biramo CricksyDog hranu. Bez piletine i pšenice je pa smiruje kožu i probavu. Kad su psi zdravi, bolje surađuju.

Hranu odabiremo po veličini i dobi psa. Imamo Chucky za štence, Juliet za male i Ted za veće pse. Biramo između janjetine, lososa i ostalog.

Na dan terapije ne mijenjamo obroke. Tako spriječimo pad energije ili nervozu kod psa.

Za bolji apetit, koristimo Ely mokru hranu. Kod težih slučajeva dodajemo Mr. Easy preljev, bez mijenjanja osnovne hrane. To pomaže radu.

MeatLover poslastice upotrebljavamo kao nagradu. Biramo mesne, bezžitne opcije, što odgovara osjetljivim psima. Držimo motivaciju visokom.

Za zdravlje dajemo Twinky vitamine. Koristimo ih za zglobove i otpornost. Uz to, Denty dental sticks održava ustima čistima. To osigurava ugodan dah.

Za njezinu, koristimo Chloé šampon i balzam za njušku i šape. To štiti kožu od suhoće. Naša rutina čuva psa sretnim i zdravim.

Plan hranjenja i njege vodimo u dnevniku. Tako pratimo reakcije psa i prilagođavamo prehranu. Držimo se principa bez piletine i pšenice.

Prije sesije provjeravamo psa: voda, malo Ely hrane, MeatLover poslasticu za kontakt, i Denty sticks za večer. Sa CricksyDog programom sve teče glatko.

Vježbe i aktivnosti koje možemo raditi s terapijskim psom

Pravimo plan ovisno o potrebama klijenta. Uključujemo aktivnosti s psom da poboljšamo prisutnost, ravnotežu i aktivaciju. Važno je paziti na psa i praviti kratke stanke.

Započinjemo lagano. “Mindfulness maženje” usmjerava pažnju na osjete tijekom dodira. Nadalje, usklađujemo disanje s psom, promatrajući njegov ritam. To nas smiruje.

• “Task chain” podiže samopouzdanje. Psu pokazujemo put kroz prepreke, korak po korak. Za svaki uspjeh dajemo pohvale i poslastice, kao CricksyDog MeatLover.
• Koristimo kartice emocija. Imenujemo osjećaje i gledamo pasje reakcije. Tako učimo o emocijama i kako ih prepoznati.
• Vježbe zahvalnosti: zapišemo brige i prepustimo ih psu, uz trenutak za disanje.

Šetamo obrasca svjesnosti. Brojimo korake, slušamo zvukove, osjećamo mirise. Pomaže nam to da budemo prisutni i smireni.

• U radionici “krug brige” svatko vodi psa i dijeli što primijeti. Tako jačamo društvene vještine.
• Ekspozicija s psom olakšava upoznavanje s ljudima. Pas nam daje osjećaj sigurnosti.
• Učimo kako reći “dosta” psu i gledamo kako reagira. Primjenjujemo to i na druge odnose.

Igre “traži” i trikovi pomažu djeci da se usredotoče. Starijima nudimo mirnije šetnje i razgovor o slikama pasa.

Četkanje ili uređivanje opreme su kreativne aktivnosti. One pomažu u fokusu i motivaciji. Također, zajednički planiramo i razvijamo društvene vještine.

Dodajemo ili mijenjamo aktivnosti kako treba. Završimo tiho disajući s psom. To učvršćuje osjećaj stabilnosti i smirenosti.

Sigurnost, etika i dobrobit psa u terapiji

Na prvom mjestu nam je dobrobit psa. To znači da uvijek mislimo na njihovu udobnost i zdravlje. Psima omogućavamo odmor, pristup vodi, biranje aktivnosti i mjesto za povlačenje. Na terapijama koristimo samo pozitivno poticanje, izbjegavamo prisilu ili kaznu.

Sve počinje sigurnosnim mjerama. To uključuje informirani pristanak i ocjenu rizika. Prije susreta provjeravamo alergije, osiguravamo higijenu i vodimo zapis o svakom incidentu. Prostor prilagođavamo tako da je siguran: stavljamo protuklizne podloge, uređujemo tihe zone za odmor i kontroliramo pristupe.

Pazimo na znakove stresa kod psa. Ako zijevaju, ližu se ili okreću glavu, to primjećujemo. Primijetimo li da podižu šapu, mijenjaju izraz lica ili odbijaju poslastice, to su jasni signali.

• Smanjujemo aktivnost čim primijetimo prve znakove nesigurnosti.
• Ako se ti znakovi pojačaju, stanemo s vježbom ili završimo terapiju.
• Psima uvijek damo priliku za pauzu u mirnom kutku.

Naš etički pristup traži ograničenje radnih sati za pse, planirane odmore i raznolike zadatke. Imamo osiguranje, vodimo računa o cijepljenju i redovito posjećujemo Veterinarski fakultet u Zagrebu za preglede.

Poštujemo sigurnosne protokole i privatnost klijenata. Informacije dijelimo samo uz dozvolu. Tako čuvamo povjerenje klijenata a i brinemo o sigurnosti i dobrobiti životinja.

Troškovi, logistika i dostupnost terapije sa psom u Hrvatskoj

Kad razmišljamo o terapiji sa psom, prvo nas zanima koliko košta. Prvi sastanak obično je skuplji jer postavljamo ciljeve. Svaka sesija se plaća po satu, a postoje i paketi koji su povoljniji.

Cijena ovisi o stručnosti terapeuta, trajanju susreta i troškovima ako terapeut dolazi kući. Ako rade dvoje ljudi, kao vodič psa i terapeut, to može biti skuplje. U velikim gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, cijene se razlikuju.

Zakažemo sastanke svaki tjedan ili svaki drugi tjedan. U većim gradovima može biti lista čekanja. Odaberemo udrugu ili kliniku prema onome što nam treba, iskustvu tima i slobodnim terminima.

Neke udruge nude jeftinije programe za djecu, mlade i starije. U privatnom sektoru možemo kombinirati s druge terapije poput CBT-a. Provjerimo možemo li dobiti novac natrag kroz grad, donacije ili programe za mentalno zdravlje.

Za ljude izvan velikih gradova, tu su intenzivni blok-sesije. Možemo koristiti i online sastanke. To pomaže da terapija bude dostupna svima.

Brzi savjeti za planiranje

• Zatražimo detaljan cjenik: inicijalni pregled, satnica, paketne opcije i putni troškovi.
• Provjerimo dostupnost termina i je li prisutna lista čekanja u odabranom gradu.
• Pitamo za modele financiranja: subvencije, refundacija i korporativne beneficije.
• Uskladimo plan s drugim terapijama radi bolje kontinuitetne podrške.

Mjerenje napretka i evaluacija terapije

Postavljamo SMART ciljeve na početku. To nam pomaže da želje pretvorimo u mjerljive ciljeve. Lakše planiramo kako ćemo raditi i pratimo napredak.

Za praćenje napretka koristimo provjerene alate. Najčešće upotrebljavamo GAD-7 za anksioznost, PHQ-9 za depresiju, i PCL-5 za PTSP. Također pratimo raspoloženje prije i poslije susreta s psom.

Pratimo i svakodnevni život. Zabilježimo koliko često klijent izbjegava neke situacije, njegove socijalne interakcije, kako spava i koliko je aktivan. To uspoređujemo s opažanjima terapeuta.

Slušamo što klijent i obitelj govore. Koristimo kratke upitnike i postavljamo otvorena pitanja. To nam pomaže da plan tretmana učinimo boljim.

• Postavljamo ciljeve koji se mogu mjeriti.
• Redovito provjeravamo kako klijent napreduje.
• Prilagođavamo aktivnosti s psom kako treba.
• Zaprimamo mišljenja i bilješke cijelog tima.

Svaka 4 do 6 tjedana pregledavamo napredak. Ako nešto dobro radi, nastavljamo. Ako nešto ne radi, mijenjamo. Tako napredak postaje predvidljiv i siguran.

Pazimo i na dobrobit psa. Pratimo kako se pas osjeća, njegov apetit i motivaciju. Ako je potrebno, smanjimo mu opterećenje i više ga odmaramo.

Spremamo se i za kraj terapije. Držimo se plana tretmana. Postoji kućni protokol s aktivnostima s psom i raspored ocjenjivanja. Tako klijent zna što očekivati nakon terapije.

Alternativni i komplementarni pristupi

Terapija s psom je najučinkovitija kao dio većeg plana skrbi. Uključuje se u individualne ili grupne aktivnosti poput CBT, ACT i DBT. Postavljamo ciljeve i pratimo ih svaki tjedan.

Za bolje rezultate možemo uključiti i psihijatrijske procjene te pažljivo odabranu farmakoterapiju. Pas tada pomaže u motivaciji za sudjelovanje i održavanje redovitosti.

U našem pristupu kombiniramo jednostavne rutine i mindfulness. Koristimo vođeno disanje i psa kao sidro pažnje za usklađivanje daha.

Ova praksa smanjuje napetost i omogućava brže prepoznavanje okidača stresa. To jača sposobnost samoregulacije.

Poboljšavamo higijenu spavanja izbjegavajući ekrane prije spavanja. Kratke šetnje s psom i lagane vježbe pomažu u boljem raspoloženju i apetitu.

Također pazimo na prehranu i hidrataciju. Važno je da su tijelo i um u harmoniji.

Za specifične grupe dodajemo radnu, glazbenu ili art terapiju. Ako netko ima alergije ili strah od pasa, nudimo alternative.

Uvijek biramo sigurne i prilagođene opcije koje nas održavaju aktivnima.

Digitalne aplikacije nam pomažu pratiti promjene i ostvarivati male pobjede. Zapisujemo napredak i sjetimo se slaviti uspjehe. Pas nam pomaže zadržati rutinu i vjeru u proces.

Kako započeti: koraci od prvog kontakta do prve sesije

Prvi koraci u terapiji sa psom zahtijevaju oprez i jasnoću. Ovako sebi olakšavamo put i povećavamo šanse za uspjeh.

1. Prvo istražimo terapeute i udruge u Hrvatskoj s AAT programom. Provjerimo njihove licence, iskustva i preporuke, te pazimo da rade s pasminama poput naše.
2. Kontaktiramo terapeuta kratko opisujući poteškoće, ciljeve i što preferiramo. Spomenemo alergije i ostale važne informacije.
3. Konzultacija je sljedeći korak. Razgovaramo o pravilima, sigurnosti, koliko će terapija koštati i gdje će se odvijati.
4. Provjeravamo kemiju s psom kroz kratak susret. Ako je potrebno, uključimo i člana obitelji.
5. Zatim definiramo plan tretmana. Postavimo jasne ciljeve i kako ćemo mjeriti napredak. Sve zapišemo.
6. Pripremamo se za terapiju. Mi nosimo udobnu odjeću i ponesemo bočicu vode. Za psa spremamo prostirku i poslastice.
7. Prva terapijska sesija se fokusira na sigurnost. Uspostavljamo ritam i način komunikacije.
8. Poslije prve sesije određujemo zadatke za doma i sljedeći termin. Razmišljamo o tome što je dobro funkcioniralo.

• Jasno definiranje informacija ključno je prije početka.
• Kontaktirati terapeuta možemo pisano ili telefonom, uz bitne informacije.
• Odabir pravog pristupa temelji se na procjeni prikladnosti.
• Priprema olakšava tretman i pomaže u kontroli situacije.

Zaključak

Terapija sa psom dopunjava klasične metode liječenja. Psi nam pomažu da bolje kontroliramo emocije, potiču nas da više vježbamo. Također, zbližavaju nas. Važno je slijediti profesionalna pravila. To čuva zdravlje i sigurnost i nas i pasa.

Da bi terapija i dalje djelovala, trebamo usvojiti svakodnevne rutine. Recimo, kratko maženje s pažnjom ili šetnje gdje smo prisutni u trenutku. Zapisivanje misli i osjećaja također pomaže. Ne zaboravimo na “booster” sesije. Također, pratimo kako napredujemo. Pse treba hraniti kvalitetnom hranom i brinuti se o njihovom zdravlju. Tu spadaju proizvodi poput CricksyDog, Ely, MeatLover, Twinky vitamini, Chloé proizvodi za njegu, Mr. Easy preljevi i Denty štapići za zube.

Terapija sa psom postaje sve prisutnija u Hrvatskoj. Bitno je naći obrazovane terapeute i pažljivo odabrane pse. Trebamo imati realna očekivanja. Male promjene i dosljednost mogu znatno poboljšati naše mentalno zdravlje.

Za početak, trebamo se informirati. Onda kontaktiramo stručnjaka i dogovorimo probnu terapiju. Tako možemo zajedno vidjeti kako terapija djeluje na nas, postavi ciljeve i napraviti plan za održavanje dobrih rezultata. Važne su jasne smjernice koje podržavaju naše zdravlje.